Veličina novorođenčadi pri porodu bitna je kod procjene zdravlja djece budući da mala porođajna veličina može upućivati na veći rizik od mnogih kratkoročnih ili dugoročnih zdravstvenih posljedica. Primijećene velike razlike u porođajnim veličinama u različitim dijelovima svijeta trenutno se pripisuju etničkom podrijetlu – smatra se da rast djece uvelike određuje etnička pripadnost i ovisno o njoj se koriste i različiti standardi kod procjene zdravstvenog stanja djece. Međutim, istraživači studije INTERGROWTH-21st zaključili su da na razlike u porođajnim veličinama više utječe prehrana i zdravstveni status trudnica, nego etničko podrijetlo.
U studiji je praćeno gotovo 60 000 trudnoća diljem Brazila, Kine, Indije, Italije, Omana, UK-a i SAD-a. Još nerođenoj djeci u maternici ultrazvučnim pregledima je praćen razvitak kostiju, a pri rođenju im je mjerena duljina te opseg glave.
Analizom rezultata primijećeno je da na veličinu djece prije utječe njega pružena tijekom trudnoće, educiranost te zdravstvena i prehrambena osviještenost majki, nego etnička pripadnost ili rasa. Prosjek duljine novorođenčadi svih educiranih, imućnijih, zdravih majki sa zadovoljavajućim prehrambenim statusom nije pokazivao velika odstupanja ovisno o zemlji istraživanja te je bio podudaran sa standardom WHO-a, koji iznosi 49,5 cm.
Konačan cilj ove studije je dati smjernice za izradu međunarodnih standarda kojima bi se pratio razvitak djece od začeća do pete godine starosti, a koje bi u obzir uzimale zdravstveni status, prehrambene navike i socioekonomski status majki. Smatra se da bi se na taj način mogao poboljšati i ishod trudnoća budući da se trenutno u svijetu koristi stotinjak različitih tablica za praćenje razvoja djece.
Izvor: The Lancet Diabetes & Endocrinology