Prema rezultatima novoga rada objavljenog u časopisu Nutrients, nakon što je majkama dodijeljeno uzimanje prebiotika fruktooligosaharida u obliku dodatka prehrani, zabilježeno je povećanje broja bakterija iz roda stafilokoka i streptokoka u mikrobioti crijeva ispitanica.
Prijenos crijevne mikrobiote s majke na novorođenče posljedica je evolucije te se događa tijekom porođaja putem porođajnog kanala i dojenjem. Specifični sojevi koji se nalaze u majčinom mlijeku uključuju bakterijske sojeve Bifidobacterium bifidum, Coprococcus i Ruminococcus bromii te su pronađeni u mlijeku majke i stolici dojenčadi iste majke, a količina se razlikuje kod ostalih parova majke i djeteta, što ukazuje na vertikalni prijenos putem dojenja.
Određene bakterije, posebno sojevi Bifidobacterium i Lactobacillus, snažno su povezani s blagodatima na zdravlje dojenčadi i odraslih, a njihova se aktivnost može stimulirati prisutnošću prebiotika. Obzirom da prebiotike mogu koristiti mikroorganizmi domaćina, skupina znanstvenika započela je istraživanje kojim su htjeli ispitati može li uzimanje prebiotičkog fruktooligosaharida u obliku dodatka prehrani utjecati na dinamiku mikrobiote humanog mlijeka.
Znanstvenici su okupili ispitanice koje su dojile te su ih podijelili u dvije skupine. U prvu skupinu svrstano je 25 žena te im je dodijeljeno uzimanje 4,5 g fruktooligosaharida i 2 g maltodekstrina. U drugoj skupini 25 žena uzimalo je 2 g maltodekstrina kao placebo tijekom 20 dana. Uzorci majčinog mlijeka uzeti su prije i nakon ispitivanja, dok se DNA iz uzoraka koristila za sekvenciranje 16S rRNA. Rezultati nisu pokazali statistički značajne razlike između dviju skupina u prisutnosti bakterijskih rodova nakon intervencije.
Međutim, u skupini koja je uzimala prebiotičke fruktooligosaharide uočene su veće promjene u sastavu mikrobiote mlijeka u usporedbi s kontrolnom skupinom.
Modeli linearne regresije pokazali su da je dob majke utjecala na odgovor uzimanja fruktooligosaharida kao dodatka prehrani. Nadalje, znanstvenici su u prvoj skupini očekivali veći broj bakterijskih sojeva Bifidobacterium i Lactobacillus jer je poznato kako ti sojevi metaboliziraju fruktooligosaharide, međutim, nisu primijećene razlike u njihovom broju.
Autori studije sumnjaju kako bi kratko razdoblje uzimanja fruktooligosaharida u obliku dodatka prehrani mogao biti razlog zbog kojeg nije postignuta statistička razlika u podacima između skupina. Također, navode rezultate prethodne studije u kojoj su dugoročne prehrambene navike majke identificirane kao čimbenik koji će vjerojatno utjecati na sastav mikrobiote humanog mlijeka, dok je kratkoročni prehrambeni unos majke uzrokovao manje promjene u njenom sastavu.
Uzimajući u obzir utjecaj dobi majke na promjenu sastava mikrobiote uzrokovane uzimanjem fruktooligosaharida, tim autora ističe kako su kod mlađih majki zabilježene promjene u profilu mikrobiote nakon uzimanja fruktooligosaharida s obzirom na kontrolnu skupinu. Suprotno tome, kod starijih majki uočene su slične promjene u sastavu mikrobiote kao i kod skupine koja je uzimala placebo. Osim toga, dobiveni rezultati ukazuju na to da je utjecaj ispitivanog dodatka prehrani bio različit za svaku ispitanicu jer na kraju studije uočene promjene nisu bile ujednačene.
Zaključno, moguće je kako bi razlike u prehrambenim obrascima i životnim navikama majki mogle biti povezane s različitim odgovorom na uzimanje prebiotika fruktooligosaharida kao dodatka prehrani.
