Utjecaj COVID-19 pandemije na simptome IBS-a

Istraživači su nastojali proučiti utjecaj pandemijskih stresora i smanjenu socijalnu interakciju na 129 pacijenata s IBS-om čiji su podaci prije pandemije već prikupljeni u ranijem istraživačkom projektu. Stanje pacijenata ponovno je procijenjeno tijekom lockdowna te su analizirani parametri poput ozbiljnosti IBS-a, anksioznosti i depresije, zajedno s pitanjima o istodobnim bolestima, uključujući žgaravicu, regurgitaciju, probavne smetnje, kronični umor, fibromialgiju i nemigrenske glavobolje.

Glavna pretpostavka istraživača bila je kako će stanje pacijenata biti lošije zbog pritiska i stresa uzrokovanog COVID-19 pandemijom.

Umjesto toga, tijekom lockdowna u Argentini, broj pacijenata s teškim oblikom IBS-a naglo se smanjio sa 65 na 39 slučajeva.

Prosječna ocjena skale ozbiljnosti sindroma iritabilnog crijeva također se smanjila za 66 bodova, sa 278 na 212 na skali od 500 bodova. Simptomi boli, stezanja, tjeskobe, fibromialgije, simptomi kroničnog umora i promjene u konzistenciji stolice ublažili su se tijekom lockdowna.

Pacijenti s funkcionalnim probavnim poremećajima imaju simptome iako nisu prisutne strukturne ili biokemijske abnormalnosti. Glavobolja, žgaravica i regurgitacija – simptomi izvan kategorije funkcionalnih poremećaja – pogoršali su se tijekom studije. Autori studije pretpostavili su kako je uzrok tome povećanje tjelesne mase o kojem je izvijestilo gotovo 60% pacijenata. Smatraju kako je na rezultate utjecalo to što osobe nisu bile izložene vanjskom stresu, a kod kuće su uspjele izbjeći prehrambene okidače. Dobiveni rezultati podupiru koncept prema kojem su funkcionalni probavni poremećaji povezani s psihosocijalnim čimbenicima, ali i hranom.

Izvor: NutraIngredients