Ambalaža koja se koristi za pakiranje namirnica a sadrži cinkov oksid (ZnO), prema istraživanju sa Sveučilišta u Binghamptonu, mogla bi negativno utjecati na apsorpciju nutrijenata u intestinalnom traktu.
Čestice cinkova oksida najčešće su prisutne u unutarnjim djelovima konzervi s ciljem prevencije mikrobnog kvarenja proizvoda ili pak sprječavanja promjene boje. Budući da su nanočestice ZnO u neposrednom kontaktu s hranom unutar ambalaže znanstvenici su odlučili ispitati koliki je stvarni prijenos ZnO s ambalaže na hranu te kako tako unešeni cink utječe na funkciju stanica intestinalnog trakta.
U in vitro istraživanju najprije je analizirana količina cinka u konzerviranim proizvodima tune, kukuruza, šparoga i piletine nakon čega je promatran utjecaj takvih proizvoda na intestinalne stanične linije.
Rezultati su pokazali da je kod analiziranih namirnica bila prisutna 100 puta veća količina cinka od preporučene.
Povećane količine cinka utjecale su na promjenu oblika ili pak na smanjenje broja crijevnih mikrovila unutar intestinalne stanične linije, čime je smanjen ukupni kapacitet apsorpcije nutrijenata.
Znanstvenici naglašavaju da je teško prenijeti rezultate istraživanja na čovjeka budući da je istraživanje napravljeno u in vitro uvjetima, međutim najavljuju buduće studije na animalnim modelima kao i uključivanje utjecaja nanočestica na mikrobiotu.
