Unos voća u srednjoj životnoj dobi štiti od pojave depresije u starosti

Ovi simptomi su često praćeni gubitkom apetita, nesanicom, lošom koncentracijom i povećanim umorom, a posljedica su neurodegenerativnih promjena u mozgu povezanih sa starenjem. Rastuća potreba za održavanjem dobrog zdravlja starijih osoba potaknula je opsežna istraživanja s ciljem sprječavanja depresije u kasnijoj dobi, a sve više dokaza ukazuje na moguću ulogu prehraneu zaštiti od depresije tijekom starenja.

Mogu li specifična prehrana ili namirnice konzumirane ranije u životu imati utjecaj na mentalno blagostanje u kasnijim godinama?

U longitudinalnoj studiji koju je proveo Medicinski fakultet Yong Loo Lin Nacionalnog sveučilišta Singapur, a koja je uključivala 13 738 sudionika iz velike populacijske studije Singapore Chinese Health Study, koja je pratila sudionike kroz njihovu srednju dob do kasnije dobi tijekom otprilike 20 godina, istraživači su otkrili da su sudionici koji su ranije u životu konzumirali veće količine voća imali smanjenu vjerojatnost za pojavu depresivnih simptoma kasnije u životu.

Autori su proučavali unos ukupno 14 vrsta voća najčešće konzumiranih u Singapuru i otkrili da je konzumacija većine voća, uključujući naranče, mandarine, banane, papaje, lubenice, jabuke i dinje, bila povezana sa smanjenom vjerojatnošću depresije. Povezanost bi mogla biti zbog visokih razina antioksidansa i protuupalnih mikronutrijenata u voću - poput vitamina C, karotenoida i flavonoida - koji su pokazali smanjenje oksidativnog stresa i inhibiranje upalnih procesa u tijelu koji mogu utjecati na razvoj depresije. Rezultati objavljeni u časopisu Journal of Nutrition, Health and Aging pružaju vrijedne uvide u potencijalne koristi konzumacije dovoljne količine voća u ublažavanju depresivnih simptoma kasnije u životu.Istraživači ističu kako ova studija naglašava važnost konzumacije voća kao preventivne mjere protiv depresije povezane sa starenjem.

Sudionici koji su konzumirali barem 3 porcije voća dnevno, u usporedbi s onima koji su konzumirali manje od jedne porcije dnevno, značajno su smanjili vjerojatnost depresije povezane sa starenjem za najmanje 21%. To se može postići konzumiranjem jedne do dvije porcije voća nakon svakog obroka.

Zanimljivo je istaknuti kako nije zamijećena razlika u rezultatima između voća s visokim i niskim glikemijskim indeksom, što je posebno korisno za osobe koje boluju od šećerne bolesti.

U početnoj fazi studije od 1993. do 1998. godine, kada su sudionici imali prosječnu dob od 51 godinu, zamoljeni su da odgovore na strukturirani upitnik o tome koliko često konzumiraju standardnu veličinu porcije svake vrste hrane dnevno, za 14 vrsta voća i 25 vrsta povrća. Od 2014. do 2016. godine, kada su sudionici imali prosječnu dob od 73 godine, depresivni simptomi su ispitivani standardnim testom (Geriatric Depression Scale) i 3 180 (23,1%) sudionika koji su prijavili pet ili više simptoma smatrani su depresivnima. Nakon prilagodbe za čimbenike koji bi mogli potencijalno dovesti do krivih zaključaka uključujući medicinsku povijest, status pušenja, razinu tjelesne aktivnosti, trajanje sna i čimbenike povezane sa starenjem, tim je otkrio da je veća konzumacija voća, ali ne i povrća, povezana s manjim izgledima za razvoj depresivnih simptoma.

Ovi rezultati sugeriraju da promicanje konzumacije voća kod osoba u srednjoj odrasloj dobi, obično definiranoj kao dob od 40 do 65 godina, može donijeti dugoročne koristi za njihovo mentalno blagostanje u kasnoj odrasloj dobi, nakon 65 godina. Stoga rezultati studije imaju značajne implikacije za javnozdravstvenu edukaciju i inicijative kako bi voće postalo dostupnije općoj populaciji.