Prehrana s visokim unosom šećera smatra se čimbenikom rizika za razvoj debljine i kroničnih bolesti. Istraživači sa Sveučilišta u Bonnu analizirali su podatke o unosu šećera među djecom i adolescentima, otkrivši da unos kontinuirano opada od 2010. godine, ali je i dalje iznad razine preporučenog od strane Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).
SZO dodane šećere definira kao bilo koji oblik šećera, uključujući med, sirup i koncentrate voćnih sokova, koji su dodani od strane proizvođača ili prilikom pripreme hrane i pića kod kuće. U dodane šećere također se ubrajaju šećeri koji se prirodno nalaze u sokovima.
Za svoj projekt, istraživači su analizirali podatke iz longitudinalnog istraživanja Dortmund Nutritional and Anthropometric Longitudinally Designed (DONALD). Istraživanje DONALD provodi se od 1985. godine, prikupljajući detaljne podatke o prehrani, metabolizmu, rastu i zdravlju djece i adolescenata. Sudionici istraživanja važu i bilježe sve što jedu i piju tijekom tri uzastopna dana svake godine, a oslanjajući se na internu bazu podataka o hranjivim tvarima, procjenjuje se unos određenih nutrijenata, uključujući i dodani šećer.
Autori su analizirali 4 218 dnevnika prehrane 751 djeteta i adolescenta uzrasta između tri i 18 godina u razdoblju od 2010. do 2023. te uočili da unos dodanih šećera nastavlja padati tj. smanjuje se, no i dalje premašuje razinu preporučenuod strane SZO i Njemačkog društva za prehranu, a koja iznosi maksimalnih 10% ukupnog dnevnog energijskog unosa.
Analiza DONALD-a iz 2019. godine pokazala je da je unos dodanih šećera kontinuirano u padu, navedeno istraživači pripisuju činjenici da se u posljednjih nekoliko godina povećava svijest o zdravstvenim posljedicama prekomjerne konzumacije napitaka zaslađenih šećerom i određenih drugih slatkih namirnica.
Iako ovaj pad svakako predstavlja dobar napredak, postoje značajne razlike među starosnim grupama. Dodani šećeri činili su oko 15% dnevnog energijskog unosa kod ispitanika u dobi od šest do 14 godina, dok je niža razina unosa zabilježena u starijoj adolescenciji.
Nalazi idu u prilog inicijativi koja ima cilj smanjiti sadržaj šećera u žitaricama za doručak, zaslađenim mliječnim proizvodima, bezalkoholnim pićima i voćnim napicima za 15 % ili više do 2025. godine. Ipak, istraživači ističu da je stvarni unos šećera vjerojatno veći nego što podaci iz studije sugeriraju, dijelom zbog mogućeg podcjenjivanja unosa od strane sudionika istraživanja s obzirom da sami bilježe i prijavljuju što konzumiraju. Uz to, rezultati istraživanja nisu široko reprezentativni za društvo u cijelosti, jer su sudjelovanju u ovakvim istraživanjima skloniji sudionici boljeg socio-ekonomskog statusa.
Izvor: European Journal of Nutrition
Komentari
Povezani članci
Željezo u obliku dodatka prehrani povoljno djeluje na inteligenciju djece i adolescenata
Kako trebaju spavati školarci i studenti?
Unose li adolescenti previše kofeina?
Suze mogu biti pokazatelj nutritivnog statusa
Utjecaj tjelesne aktivnosti očeva na potomke
Uvođenjem aparata za vodu može se povećati unos vode u školama
Rani ulazak u pubertet i depresija kod djevojčica
Križne reakcije: još jedna nevolja za alergičare
Dulji odmor u školi povezan je s boljim prehrambenim unosom
Djeca normalne tjelesne mase unose više „dobrih“ masti
Utjecaj supermarketa na prehranu djece
Kako školske kantine mogu potaknuti djecu na zdravu prehranu?
Kako pakiranje utječe na odabir hrane među djecom?
Nedostatak vitamina B1 i razvoj motorike
