Visoki udio fruktoze u mnogim industrijskim prehrambenim proizvodima smatra se bitnim čimbenikom koji doprinosi povećanju broja osoba s pretilosti i dijabetesom tipa 2. U novom istraživanju primijećeno je i da fruktoza slabije „podražuje“ mozak, što može predstavljati još jedan razlog zašto je poželjno smanjiti njezin udio u prehrani.
U istraživanju je sudjelovalo 12 mladih muškaraca kojima je putem sonde za hranjenje dana ili fruktoza ili glukoza ili placebo te im je uzet uzorak krvi kako bi se odredila razina hormona koji utječu na sitost. Upitnikom im je procijenjen i subjektivan osjećaj sitosti te im je, također, praćena aktivnost mozga snimanjem magnetskom rezonancijom.
Rezultati su pokazali da za razliku od glukoze, fruktoza znatno slabije utječe na osjećaj sitosti – dok je unos glukoze bio povezan sa znatnim promjenama u razinama hormona koji reguliraju sitost, fruktoza je na ove hormone djelovala minimalno. Subjektivan osjećaj sitosti nakon unos fruktoze također je bio nešto manji, a analiza snimaka magnetskom rezonancijom pokazala je i da fruktoza slabije djeluje na puteve nagrade u mozgu. Glukoza i fruktoza znatno su se razlikovale u aktivaciji hipokampusa i amigdale – dijelova mozga povezanih s regulacijom emocija i impulsa.
Autori su naveli kako je ove rezultate potrebno potvrditi na većem broju ispitanika, no čini se da zbog slabijeg utjecaja na osjećaj sitosti i zadovoljstva, fruktoza može potaknuti povećani unos hrane.
Izvor: PLOS ONE