Nekoliko istraživanja na ljudima i životinjama već je pokazalo je da fruktoza ne utječe na sitost u onoj mjeri u kojoj to čini glukoza, te da unos fruktoze u pojedinim slučajevima čak može povećati apetit, a novo istraživanje kalifornijskih znanstvenika dodatno je ispitalo učinak ova dva jednostavna šećera.
U istraživanju je sudjelovalo 24 mladih muškaraca i žena dobi 16-25 godina kojima je praćena aktivnost mozga te ispitana želja za jedenjem tijekom gledanja fotografija primamljive hrane. Prije ispitivanja reakcija na hranu, ispitanici su trebali popiti piće zaslađeno ili glukozom ili fruktozom. Aktivnost mozga bila je praćena snimanjima magnetskom rezonancijom, a želja za jedenjem određena subjektivnom procjenom ispitanika.
Rezultati su pokazali da je aktivnost u dijelu mozga zvanom nucleus accumbens, koji je uključen u sustav nagrade, bila veća nakon unosa fruktoze nego glukoze. Posljedično konzumacija pića s fruktozom rezultirala je i većim osjećajem gladi te većom željom za jedenjem.
Zaključno, saznanja ovog i drugih istraživanja ukazuju na to da fruktoza može potaknuti prejedanje te imaju javnozdravstvenu važnost budući da se sve više hrane i pića zaslađuje fruktozom, tj. kukuruznim sirupom bogatim fruktozom (HFCS).
Izvor: American College of Neuropsychopharmacology
Komentari
Povezani članci
Napitci sa fruktozom i giht
Fruktoza uzročnik pretilosti?
Fruktozne polemike
Za krvni tlak, od soli je možda štetniji – šećer
Je li fruktoza kriva za epidemiju dijabetesa?
Unos fruktoze povezan je s manjim osjećajem zadovoljstva
Fruktoza može utjecati na aktivnost stotina gena u mozgu
Prerađuje li se fruktoza u jetri?
Prekomjerna konzumacija fruktoze može rezultirati masnom jetrom
Napitci zaslađeni fruktozom povećavaju rizik od hipertrigliceridemije
