Umjetni zaslađivači uzrokuju pad kognitivnih sposobnosti

Cilj ovog istraživanja bio je ispitati utjecaj prehrane pad kognitivnih sposobnosti, u kontekstu crijevne mikrobiote i metabolizma. Istraživanje su proveli znanstvenici sa Sveučilišta u Barceloni, a sudjelovalo je 418 ispitanika iz francuskog grada Bordeauxa i 424 ispitanika iz francuskog grada Dijona. Svi ispitanici su bili starije životne dobi te su bili podijeljeni u dvije grupe, interventnu i kontrolnu.

Rezultati istraživanja pokazali su kako određeni metaboliti imaju ključnu ulogu u razvoju kognitivnih poremećaja i demencije. Odnosno, za svaku namirnicu postoji biomarker koji je pozitivno ili negativo povezan s kognitivnim padom.

Biomarkeri za kakao i kavu (2 – furoilglicin i 3 – metilantin) imaju zaštitnu ulogu, dok saharin i masne kiseline, iz umjetnih zaslađivača, imaju negativan utjecaj.

Biomarker za alkohol (etil – sulfat) je povezan s povećanim rizikom za razvoj pada kognitivnih sposobnosti, iako se za crveno vino pokazalo kako ima zaštitnu ulogu. Također, rezultati istraživanja pokazali su kako fenolne komponente iz kave, kakaa, gljiva, jabuka, naranče, borovnica, nara i zelenog čaja imaju zaštitni učinak na neurološku funkciju. Nadalje, uočena je i povezanost između konzumacije komercijalnih citrusnih sokova i povećanog rizika za razvoj pada kognitivnih sposobnosti, iako konzumacija svježeg citrusnog voća ima povoljne učinke.

Zaključno, visoki unos voća, povrća i namirnica biljnog podrijetla osigurava izvor polifenola i ostalih bioaktivnih sastojaka, koji mogu smanjiti rizik od pada kognitivnih sposobnosti uzrokovanog starenjem.

Izvor: Molecular Nutrition & Food Research