Uloga prehrane u liječenju karcinoma glave i vrata

S druge strane, umjerena konzumacija masti, žitarica, krumpira i mahunarki nakon liječenja može smanjiti spomenuti rizik.

Znanstvenici su pratili zdravstvene ishode i prehranu 400 pacijenata s karcinomom godinu dana prije i nakon liječenja. Proučavali su podatke prosječno 26 mjeseci nakon dijagnoze i liječenja karcinoma pločastih stanica glave i vrata. Najčešći oblici karcinoma nalazili su se u usnoj šupljini i dušniku, a 69% karcinoma dijagnosticirano je u 3. ili 4. stadiju. Prosječna dob pacijenata u vrijeme dijagnoze bila je 61 godina.

Najmanju količinu jednostavnih ugljikohidrata (rafinirane žitarice, slatkiši i zaslađena pića) unosili su pacijenti koji su konzumirali 1,3 porcije ugljikohidrata dnevno, dok se najvišim unosom smatrala dnevna konzumacija od 4,4 porcije ugljikohidrata.

Pacijenti s najvećim unosom ugljikohidrata godinu dana prije liječenja karcinoma imali su najveći rizik od smrtnosti nakon samog liječenja. Čak 17% pacijenata doživjelo je ponovno javljanje karcinoma, a 42 su osobe preminule.

Nadalje, odnos konzumacije ugljikohidrata i zdravstvenog ishoda pacijenta ovisio je i o vrsti i stadiju karcinoma. Najveća stopa smrtnosti uočena je kod osoba s karcinomom usne šupljine i vrlo visokim unosom ugljikohidrata i šećera, što ne može biti rečeno za osobe s karcinomom ždrijela.

Međutim, znanstvenici naglašavaju da u ovom slučaju ne postoji sigurna uzročno-posljedična veza, već su potrebna randomizirana klinička istraživanja u kojima će se ispitati ima li restrikcija ugljikohidrata pozitivan učinak na stopu preživljavanja te tako potvrditi dobivene rezultate.

Izvor: International Journal of Cancer