Epidemiološke studije i kontrolirana klinička ispitivanja pokazala su kako brojne namirnice koje su obično sastavni dio mediteranske prehrane, posebice ekstra djevičansko maslinovo ulje, mogu pozitivno utjecati na dugovječnost te istodobno smanjiti ukupnu smrtnost.
Ostale prednosti uključuju i manji rizik od razvoja karcinoma, prevenciju kardiovaskularnih bolesti i poboljšanu kontrolu šećerne bolesti tipa 2.
Važne prehrambene komponente mediteranske prehrane uključuju: dugolančane višestruko nezasićene omega-3 masne kiseline iz svježe ribe, repičinog i sojinog ulja, badema i oraha. Nadalje, važna komponenta su polifenoli, uključujući flavonoide iz žitarica, povrća, voća, ekstra djevičanskog maslinovog ulja i pića kao što su crno vino, čaj, čokolada i kava. Mediteranska prehrana također uključuje konzumaciju jogurta i kiselog mlijeka dobivenih fermentacijom probiotičkih bakterija. Hranjive tvari i ostali bioaktivni spojevi, kao što su vlakna, fitosteroli, folna kiselina i antioksidansi, imaju važnu ulogu u pozitivnim učincima mediteranske prehrane.
U ovom preglednom radu, znanstvenici su ustanovili kako brojne komponente mediteranske prehrane imaju pozitivne učinke u prevenciji kardiovaskularnih bolesti, moždanog udara, kognitivnog pada povezanog sa starenjem i Alzheimerove bolesti.
Dugolančane višestruko nezasićene omega-3 masne kiseline iz ribe inhibiraju određene štetne učinke omega-6 masnih kiselina. Od velike važnosti je potreba za adekvatnim unosom dokosaheksaenske kiseline (DHA, engl. docosahexaenoic acid), omega-3 masne kiseline, osobito tijekom razdoblja razvoja mozga u djetinjstvu. Unos DHA također je kritično važan kod starenja mozga i u osoba s Alzheimerovom bolešću.
Nadalje, polifenoli su važne nutritivne komponente zbog svojih antioksidativnih i protuupalnih svojstava. Ovi bitni sastojci mediteranske prehrane preventivno djeluju na razvoj šećerne bolesti tipa 2, kardiovaskularnih bolesti, moždanog udara i karcinoma. Polifenoli iz voća i povrća moduliraju tau hiperfosforilaciju i beta amiloidnu agregaciju u životinjskim modelima Alzheimerove bolesti. Jogurt i kiselo mlijeko pružaju hranjive tvari i bioaktivne spojeve, poput vitamina B skupine. Interakcija vitamina B skupine s genima kao što je MTHFR gen kako bi se potaknule epigenetske promjene otvara nove puteve za prevenciju i liječenje kognitivnog pada i Alzheimerove bolesti povezane sa starenjem.
Zbog višestrukih blagotvornih učinaka, mediteranska prehrana brzo postaje zlatni standard pravilne prehrane. Zaključno, postoje snažni znanstveni dokazi kako je mediteranska prehrana važan čimbenik u prevenciji razvoja vaskularnih bolesti i odgađanja početka Alzheimerove bolesti.
Izvor: Journal of Neurology
Komentari
Povezani članci
Mediteranska prehrana odgađa početak Parkinsonove bolesti
Mediteranska prehrana bogata ribom povezana s boljim kognitivnim funkcijama
