Magdalena Klepo

Datum objave: 20. 05. 2024.

Od samog začeća do ranog djetinjstva, crijevna mikrobiota ima ključnu ulogu u razvoju imunosnog, metaboličkog i neurološkog sustava.

Manjak ključnih mikrobnih vrsta, posebno u crijevima, povezan je sa porastom nezaraznih kroničnih bolesti te poremećajima imunosne funkcije i metaboličke regulacije tijekom života. Prehrana ima snažan utjecaj na sastav crijevne mikrobiote, s posebnim naglaskom na utjecaj majčine prehrane tijekom trudnoće. Majčina prehrana ima učinak na fetalnu fiziologiju i postnatalnu kolonizaciju crijevne mikrobiote, što može utjecati na dugoročno zdravlje djeteta.

Dodaci prebiotičkih vlakana, poput fruktooligosaharida i galaktooligosaharida potiču rast „dobrih bakterija“, reguliraju sadržaj kratkolančanih masnih kiselina te pridonose održavanju zdrave crijevne mikrobiote. Crijevna mikrobiota majke ima veliki utjecaj na fetalni razvoj, uključujući razvoj crijevne mikrobiote dojenčadi što može utjecati na buduće zdravstvene ishode djeteta. Nakon rođenja, sastav majčinog mlijeka, prehrana djeteta, izloženost okolišu te primjena antibiotika dodatno oblikuju crijevnu mikrobiotu dojenčadi. Majčino mlijeko djeluje probiotički i prebiotički budući da ono sadrži oligosaharide ljudskog mlijeka te mikroorganizme koji potiču rast „dobrih bakterija“ u crijevima dojenčadi. Sastav majčinog mlijeka mijenja se tijekom vremena te je povezan s majčinim prehrambenim navikama. Stoga dodatak prebiotičkih vlakana tijekom dojenja može utjecati na zdravlje crijeva dojenčeta. 

Cilj nedavno provedene randomizirane, dvostruko slijepe, placebom kontrolirane studije bio istražiti učinak dodatnog unosa prebiotičkih vlakana, fruktooligosaharida i galaktooligosaharida na majčinu crijevnu mikrobiotu tijekom trudnoće i dojenja, kao i na crijevnu mikrobiotu njihove djece.

Studija je uključila 74 para majka-dijete, nasumično raspoređena u intervencijsku i kontrolnu skupinu. Intervencijska skupina dnevno je primala 14,2 g prebiotičkog praha (fruktoligosaharidi i galaktooligosaharidi), dok je kontrolna skupina primala placebo koji se sastojao od 8,7 g maltodekstrina. Uzorci stolice prikupljeni su više puta tijekom studije, dok je fekalna mikrobiota majki i dojenčadi procijenjena analizom sekvenci bakterijskog gena 16S rRNA i koncentracije kratkolančanih masnih kiselina u stolici.

Uočene su promjene u sastavu i raznolikosti majčine crijevne mikrobiote u odnosu na početnu vrijednost, u skupini koja je primala prebiotike do 28. te 36. tjedna trudnoće. Nije bilo značajnih promjena u skupini koja je primala placebo tijekom istih vremenskih razdoblja. Nadalje, mikrobna raznolikost kod dojenčadi razlikovala se između skupine koja je primala prebiotike i skupine koja je primala placebo u dobi od 12 mjeseci.

Dodatni unos prebiotika povećao je brojnost bifidobakterija u crijevnoj mikrobioti majke te smanjio brojnost Firmicutes u crijevnoj mikrobioti majke i djeteta. Također su uočene promjene u koncentraciji kratkolančanih masnih kiselina, posebno octene kiseline između intervencijske skupine i kontrolne skupine od 20. do 28. tjedna trudnoće.

Znanstvenici zaključuju da primjena prebiotika tijekom trudnoće i dojenja ima utjecaj na sastav crijevne mikrobiote majki i njihove djece. Također ističu da dodatni unos prebiotika može biti obećavajuća strategija za poboljšanje zdravlja crijeva djece.

Izvor: Clinical Nutrition

Pošalji prijatelju na email

Komentari