Magdalena Klepo

Datum objave: 11. 11. 2024.

Migrena je jaka glavobolja koja pogađa više od milijardu ljudi širom svijeta, što ju čini jednom od najčešćih neuroloških poremećaja. Osim same boli, migrena često uključuje i druge simptome, poput mučnine, povraćanja, preosjetljivosti na zvuk (fonofobija) i svjetlost (fotofobija).

Napadi migrene uvelike narušavaju kvalitetu života i utječu na sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Patofiziologija migrene uključuje složene interakcije između neuroloških i gastrointestinalnih čimbenika, dok sve više istraživanja ukazuje na ulogu osovine crijevo-mozak u razvoju migrene. Migrena je povezana sa stanjima poput sindroma iritabilnog crijeva i upalnih bolesti crijeva, pri čemu su kod oboljelih osoba uočene promjene u sastavu crijevne mikrobiote i povećana propusnost crijeva. U tom kontekstu, terapije usmjerene na poboljšanje sastava crijevne mikrobiote, poput probiotika, predstavljaju potencijalno učinkovit pristup u liječenju migrene.

Uz probiotike, novija istraživanja ističu povoljan utjecaj vitamina D na učestalost i intenzitet napadaja migrene, djelujući kroz osovinu crijevo-mozak. Pretpostavlja se da kombinacija probiotika i vitamina D može imati sinergijski učinak, poboljšavajući simptome migrene i smanjujući upalne pokazatelje, poput C-reaktivnog proteina (CRP). Stoga je cilj nedavno provedene studije bio istražiti učinak zajedničke primjene probiotika i vitamina D na učestalost, trajanje i intenzitet migrene, svakodnevno funkcioniranje, mentalno zdravlje te serumske razine upalnih pokazatelja kod odraslih osoba s migrenom.

Studija je uključila 68 sudionika s dijagnosticiranom migrenom, prosječne dobi 37,46 ± 8,32 godine i indeksom tjelesne mase (ITM) od 25,04 ± 3,26 kg/m2. Sudionici su nasumično raspoređeni u intervencijsku skupinu, koja je primala dodatke probiotika (4,5 x 1011 CFU dnevno) i vitamina D (50 000 IU svaka dva tjedna) te kontrolnu skupinu koja je primala placebo, tijekom 12 tjedana. Dodatak probiotika sadržavao je slijedeće bakterijske sojeve: Lactobacillus plantarum, Lactobacillus casei, Lactobacillus acidophilus, Lactobacillus bulgaricus, Bifidobacterium infantis, Bifidobacterium longum Bifidobacterium breve i Streptococcus thermophilus. Uzorci krvi svih sudionika prikupljeni su na početku i na kraju intervencije. Za procjenu utjecaja migrene na svakodnevno funkcioniranje korišten je kratki test utjecaja glavobolje (engl. Short from Headache Impact Test-6, HIT-6), dok su učestalost, trajanje i intenzitet migrene praćeni pomoću 30-dnevnog dnevnika glavobolje, koji su sudionici ispunjavali prije i nakon intervencije.

Primijećeno je značajno smanjenje učestalosti migrenskih glavobolja u skupini koja je primala probiotike i vitamin D, u usporedbi s kontrolnom skupinom (p=0,039). Trajanje i intenzitet migrenskih glavobolja također su se blago smanjili u intervencijskoj skupini.

Nadalje, dodatak probiotika i vitamina D nije utjecao na svakodnevno funkcioniranje, mentalno zdravlje i serumske razine CRP-a kod sudionika u obje skupine.

Znanstvenici zaključuju da terapijski pristupi koji utječu na crijevnu mikrobiotu, poput vitamina D i probiotika, mogu ublažiti simptome migrene poboljšanjem sastava crijevne mikrobiote. Potrebna su daljnja istraživanja za potvrdu spomenutih rezultata i razvoj novih strategija liječenja.

Izvor: BMS Medicine

Pošalji prijatelju na email

Komentari