Pretilost je stanje koje karakterizira prekomjerno nakupljanje tjelesne masti koje nastaje kada je unos energije veći od njezine potrošnje. Osim prehrambenih navika, na razvoj pretilosti utječu i genetika, način života te različiti zdravstveni čimbenici.
Pretilost povećava rizik razvoja brojnih kroničnih bolesti, poput šećerne bolesti tipa 2, hipertenzije i kardiovaskularnih bolesti. Ključan aspekt prehrane povezan s pretilošću i metaboličkim zdravljem je omjer omega-6 (n-6) i omega-3 (n-3) masnih kiselina, koje pripadaju skupini višestruko nezasićenih masnih kiselina. Omega-3 masne kiseline, koje se nalaze u masnoj ribi poput lososa, tune i sardina, djeluju protuupalno te imaju povoljan učinak na zdravlje srca i metabolizam. S druge strane, prekomjeran unos omega-6 masnih kiselina, koje su prisutne u biljnim uljima (npr. suncokretovo, kukuruzno ulje) i prerađenoj hrani može potaknuti upalne procese u tijelu.
Studije pokazuju da većina ljudi unosi previše omega-6 masnih kiselina, u odnosu na omega-3 masne kiseline što može pridonijeti razvoju kroničnih upala i metaboličkih poremećaja. Stoga je cilj nedavno provedene randomizirane, dvostruko slijepe, placebom kontrolirane studije bio procijeniti učinkovitost prehrambene intervencije s uravnoteženim omjerom omega-6 i omega-3 masnih kiselina (≤ 5:1) te dodatkom 1,8 g omega-3 masnih kiselina na antropometriju, biokemijske parametre i razinu upale kod osoba s pretilošću.
Studija je uključila 40 sudionika, dobi 25 do 50 godina, s pretilošću i/ili abdominalnom pretilošću, koji su nasumično raspoređeni u intervencijsku i kontrolnu skupinu. Obje skupine slijedile su istu prehranu sa smanjenjem kalorijskog unosa od 200 kcal/dan tijekom prva četiri tjedna te dodatnih 200 kcal/dan u sljedeća četiri tjedna. Intervencijska je skupina dnevno primala dodatnih 1,8 g omega-3 masnih kiselina (1080 mg eikosapentaenske, EPA i 720 mg dokozaheksaenske masne kiseline, DHA), dok je kontrolna skupina primala 1,6 g alfa-linolenske masne kiseline (ALA) dnevno, tijekom osam tjedana. Svim je sudionicima procijenjen prehrambeni unos, pridržavanje prehrane te su provedena antropometrijska i biokemijska mjerenja, kao i mjerenja razine upalnih parametara.
Kod obje skupine zabilježeno je značajno povećanje unosa omega-3 masnih kiselina, uz istovremeno smanjenje unosa omega-6 masnih kiselina u intervencijskoj skupini. Do kraja studije, obje su skupine postigle preporučeni omjer omega-6 i omega-3 u prehrani od 5:1.
Prevalencija abdominalne pretilosti značajno je smanjena za 35 % u intervencijskoj skupini, dok je u kontrolnoj skupini smanjenje iznosilo 5,6 % (p=0,016). Muški sudionici koji su primali dodatak omega-3 masnih kiselina imali su značajnije smanjenje tjelesne mase od 4,2 kg, u usporedbi sa smanjenjem od 2,2 kg u kontrolnoj skupini (p=0,007). Također, zabilježena su poboljšanja u udjelu tjelesne masti, opsegu struka i razini HDL kolesterola u intervencijskoj skupini, u usporedbi s kontrolnom skupinom. Nadalje, uočena su značajnija poboljšanja u razinama upalnih parametara u intervencijskoj skupini.
Rezultati studije upućuju da dodatni unos omega-3 masnih kiselina može imati povoljan učinak na tjelesni sastav i metaboličko zdravlje kod pretilih osoba. Daljnje studije trebale bi uključiti veći uzorak ispitanika te detaljniju analizu parametara upale.
Izvor: Healthcare