Ublažite simptome stresa prehranom

Dobro je poznato da je osnova suprostavljanja stresu pronalaženje uzroka stresa kao i načina da se on smanji, ukloni ili da se sa njim nauči živjeti. Pravilna prehrana, međutim, može pomoći organizmu da se nosi sa nekim negativnim utjecajima stresa te može minimalizirati negativno biokemijsko i fiziološko djelovanje stresa i agenata stresa.
Bez obzira što je nedostatak nutrijenata vrlo rijetko uzrok stresa, sasvim je jasno da je pod ovakvim okolnostima u organizmu pojačana stanična aktivnost, a samim time i potreba organizma za nutrijentima.
U stanju stresa posebnu pažnju trebalo bi posvetiti odabiru namirnica i probavi. Iako je odabir namirnica vjerojatno zadnja stvar o kojoj razmišljamo kada smo pod stresom, nutritivno vrijedne, lakoprobavljive namirnice u stanju stresa mogu organizmu pružiti značajno olakšanje.
Probavi se daje premala važnost u hijerarhiji tjelesnih funkcija u ovim okolnostima. No u stanju stresa organizam raspolaže sa manje probavnih enzima i kloridne kiseline, opskrbljenost probavnog sustava krvlju također je smanjena. Sa slabom probavom, čak i uz najbolji odabir namirnica, apsorpcija nutrijenata ne može biti zadovoljavajuća. Rezultat je slaba opskrbljenost vitalnih organa, uključujući i mozga, potrebnim nutrijentima. Ukoliko pak mozak ne dobiva adekvatne količine nutrijenata, čitav sustav kojim se organizam brani od stresa biti će ignoriran i osoba počinje reagirati na nivou simulans/odgovor –ispod onoga racionalnog. Kao rezultat, razvijaju se osjećaji ljutnje, straha, neuroze, pospanosti, depresije, anksioznosti, letargije.
Druga važna posljedica slabe probave i apsorpcije nutrijenata, posebice proteina i masti je razgdradnja vlastitog tkiva. Organizam u potrazi za proteinima i mastima koristi vlastite mišiće i tkiva te njihovom razgradnjom osigurava energiju mozgu i drugim vitalnim organima. Stoga nije rijetkost da osoba izložena stresu izgleda iscrpljeno. Usljed navedenoga može doći do sloma imunosnoga sustava te organizam biva izložen različitim infekcijama i upalnim stanjima.
Povećane potrebe za nutrijentima tijekom razdoblja stresa dobro su prepoznate, a zadovoljavanje tih potreba smatra se minimalnim što možemo učiniti za organizam u razdoblju stresa.
Nutrijenti na koje posebno treba obratiti pažnju uključuju proteine, antioksidante (vitamin A, C, E) i vitamine B skupine, esencijalne masne kiseline te kalcij i magnezij.
Kalorijski unos: Osobe koje su izložene snažnom tjelesnom stresu primjerice osobe sa opeklinama, raznim traumama, čestim infekcijama ili osobe koje su operirane mogu imati čak za 50 % povećane potrebe za kalorijskim unosom.

Proteini: Kako potrebe organizma za unosom kalorija u vrijeme stresa rastu, tako proporcionalno raste i potreba za povećanim unosom proteina. Djelomičo je to rezultat povećanog lučenja hormona nadbubrežne žljezde koji regulira pretvorbu proteina u ugljikohidrate koji će poslužiti kao hrana mozgu. Potrebe organizma za proteinima mogu rasti i kada je organizam pod stalnim stresom. Riba, piletina, puretina, krto meso, soja, jaja i mlijeko trebali bi biti sastavni dio jelovnika tijekom stresa.
Prehrana siromašna proteinima može rezultirati značajnim slabljenjem funkcije imunosnog sustava i njegove sposobnosti da se odupre različitim infekcijama. Masna riba kao tuna, sardine i losos posebno su dobar izbor jer uz visokokvalitetne proteine sadrže i esencijalne masne kiseline.
Antioksidansi: Vitamini A, C i E, beta-karoten i selen važni su za održavanje zdravog imunosnog sustava. Za sintezu adrenalina potreban je vitamin C. Kada je razina adrenalina povišena kroz duže vrijeme i potrebe organizma za vitaminom C su povećane.
Tkiva osjetljiva na stres, kao ono nadbubrežne žljezde i hipofize troše antioksidanse tijekom stresa. Zbog deficita antioksidansa slabi otpornost organizma prema razčiitim infekcijama te se povećeva vjerojatnost za budući stres. Ovaj krug ostaje zavoren dok ga ne prekine prehrambena intervencija koja uključuje mnoštvo obojenog voća i povrća, primjerice mrkve, rajčice, brokula, bobičasto voće, jagode, agrumi.
Vitamini B skupine: Definirano je 8 vitamina B skupine koji igraju ulogu u stvaranju energije iz hrane i održavanju zdravlja živčanog sustava. Deficit nekog od vitamina iz ove skupine smatra se uobičajenim simptomima stresa: letargije, anksioznosti, depresije.
Pantotenska kiselina, B5, možda bi se mogla nazvati najvažnijim antistresnim vitaminom iz B skupine. Zajedno sa vitaminom C igra bitnu ulogu u osiguravanju pravine funkcije nadbubrežne žljezde. Niacin, B3, može utjecati na neke biokemijske reakcije, posljedice stresa.
Vitamini B skupine mogu imati opuštajuće djelovanje na neke osobe, te ih onda oni koriste u večernjim satima kako bi se smirili i lakše spavali.
Neke osobe kao izvor B vitamina i nekih aminokiselina koriste formule na bazi kvacsa, primjerice pivski kvasac.

Kalcij Magnezij: Ova dva minerala osiguravaju prijenos živčanih impulsa i mišićnu kontrakciju. Studije su pokazale da je tijekom stresa pojačan gubitak ovih dvaju nutrijenata. Niska razina kalcija može rezultirati mišićnom slabošću i grčevima.

Niska razina magnezija povećava lučenje hormona koji narušavaju imunosni odgovor. Deficit obaju minerala može smanjiti sposobnost opuštanja i povećati preosjetljivost organizma.
Dobro izbalansirana prehrana sama po sebi nudi značajnu zaštitu osobama izloženim stresu. U slučaju da prehranom nisu osigurani svi potrebni nutrijenti, potrebno je posegnuti za suplementima. Redovita tjelovježba također je važna jer potiče lučenje endorfina, prirodnog agensa za podizanje raspoloženja.

Iva Alebić, dipl.ing.