Treba li izbjegavati noćne obroke?

Mnoga istraživanja pokazala su da pojedinci koji najveći dio energetskih potreba zadovolje u kasnijim satima, imaju veći rizik od razvoja bolesti srca nego oni koji izbjegavaju preveliki unos hrane navečer i tijekom noći. Kako bi bolje ispitali ovu povezanost te utvrdili moguću genetsku podlogu, skupina američkih znanstvenika odlučila je provesti istraživanje na vinskim mušicama, koje se inače često koriste u genetičkim istraživanjima.

U istraživanju, vinske mušice starosti dva tjedna bile su podijeljene u dvije skupine – jednoj je omogućen 24-satni pristup hrani, dok je drugoj bi ograničen na period od samo 12 sati dnevno. Tijekom istraživanja praćeno je koliko su mušice jele, a određivan im je i niz zdravstvenih mjera, poput tjelesne mase, funkcije srca i trajanja sna.

Već nakon tri tjedna zapažene su jasne razlike među skupinama. Mušice koje su imale ograničen pristup hrani, imale su i manju tjelesnu masu, znatno zdravije srce te su bolje spavale, iako su jele vrlo sličnu količinu hrane koliko su jele i mušice koje nisu imale vremenski ograničen pristup hrani.

Dodatno istraživanje pokazalo je da koristi od vremenskog ograničavanja pristupa hrani imaju i starije jedinke. Također, zamijećeno je i da jednu od ključnih uloga kod primijećenog učinka imaju geni uključeni u regulaciju cirkadijskog sata – tzv. unutarnjeg, biološkog sata.

Izvor: Science