Ela Lučić

Datum objave: 17. 09. 2021.

Prilagodba sastava crijevne mikrobiote putem transplantacije fekalne mikrobiote mogla bi predstavljati novi pristup za regulaciju imunosnog sustava u pacijenata s COVID-19 bolešću, smatraju istraživači.

U znanstvenom radu objavljenom u časopisu Gut zabilježena su dva slučaja pacijenata koji su bili podvrgnuti transplantaciji fekalne mikrobiote, prvenstveno zbog infekcije bakterijskom vrstom Clostridioides difficile, ali je ona provedena prije nego što su se ispoljili simptomi koegzistirajuće COVID-19 bolesti.

Oba pacijenata uočila su kako simptomi COVID-19 bolesti nestaju u roku od nekoliko dana nakon transplantacije, što je ponukalo skupinu znanstvenika da predlože transplataciju fekalne mikrobiote kao mogući način zaustavljanja COVID-19 infekcije.

Oba su bolesnika imala blagi klinički tijek bolesti, a jedno od mogućih objašnjenja je kako je transplatacija fekalne mikrobiote ublažila više negativnih ishoda, potencijalno utječući na interakcije mikrobiote i imunosnog sustava.

Znanstvenici ističu kako su dva muškarca u dobi od 80 i 19 godina bili jedini takvi zabilježeni slučajevi, stoga nije moguće općenito zaključiti kako transplantacija fekalne mikrobiote ublažava simptome COVID -19 infekcije. Osim toga, stariji pacijent također je primio antivirusni lijek remdesivir i rekonvalescentnu plazmu, metodu umjetnog izazivanja pasivnog imuniteta. Međutim, kliničke koristi remdesivira obično se javljaju nakon medijana od 10 dana, a klinička ispitivanja pokazuju ograničenu korist primjene rekonvalescentne plazme u liječenju COVID-19 bolesti. Mlađi pacijent nije primio ciljanu terapiju protiv COVID-19 bolesti. Prosječna prisutnost SARS-CoV-2 virusa u stolici inficiranih pacijenata je 27,9 dana (najviše 47 dana) nakon pojave prvih simptoma, što je mnogo dulje nego u pacijenata koji su bili podvrgnuti transplataciji fekalne mikrobiote.

Znanstvenici su naveli kako transplatacija fekalne mikrobiote obnavlja oštećenu mikrobiotu crijeva i može utjecati na imunosni odgovor, uključujući respiratorni sustav. Zaključuju kako takva povezanost između imunosnog odgovora i sastava mikrobiote crijeva može rezultirati otpornošću epitela pluća na SARS-CoV-2 virus.

Pošalji prijatelju na email

Komentari