Suplementacija kod male djece ne povećava rizik od razvojnih i metaboličkih stanja kasnije u životu, pokazali su rezultati nove studije.
Rezultati relevantnih randomiziranih istraživanja slabo podržavaju ideju kako suplementacija u ranoj dobi poboljšava kasnije kognitivne funkcije, iako postoje dokazi da ona može umanjiti motoričko oštećenje kod male djece, zaključuju znanstvenici.
Suprotno rezultatima promatračkih studija, rezultati dobiveni randomiziranim ispitivanjima pokazuju kako rani dodatak makronutrijenata djeci koja su rođena premala poboljšava pojedine metaboličke ishode u djetinjstvu. Novorođenčad rođena prerano ili ona koja su rođena premala s obzirom na gestacijsku dob imaju veći rizik od slabog rasta, kašnjenja u razvoju ili invaliditeta, kao i veći rizik od pretilosti, dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti u odrasloj dobi. U tim slučajevima, veći unos proteina i energije tijekom prvih nekoliko tjedana nakon rođenja povezani su s kratkoročnim poboljšanjem rasta te boljim razvojnim ishodima od novorođenčadi do adolescencije.
Skupina znanstvenika sa Sveučilišta u Aucklandu započela je sustavni pregled i meta analizu pregledavanjem 21 randomiziranog i 1 kvazirandomiziranog ispitivanja u koje je bilo uključeno ukupno 3 680 novorođenčadi. Ove studije uključuju nedonoščadi (manje od 37 tjedana trudnoće) ili malu novorođenčad (masa rođenja manja od 2,5 kg ili ispod 10. centila).
Studije u kojima se proučavala suplementacija s ciljem povećanja unosa proteina, ugljikohidrata, masti, energije ili omjera proteina i energije, s primarnim ciljem poboljšanja rasta ili razvoja, bile su u užem izboru.
Rezultati su pokazali da, kod školaraca koji su rođeni premali s obzirom na gestacijsku dob, suplementacija nije utjecala na kognitivne poremećaje te nisu postojale razlike u kognitivnim rezultatima ili motoričkim rezultatima s obzirom na skupinu koja nije uzimala dodatke prehrani.
Međutim, nekoliko djece koja su uzimala dodatke prehrani dijagnosticirano je motoričko oštećenje. Daljnjim analizama, suplementacija je poboljšala kognitivne rezultate kod dječaka rođenih premalih, ali ne i djevojčica. Nadalje, nisu utvrđene razlike u koncentraciji krvnog tlaka, triglicerida i lipoproteina niske gustoće (LDL) kod djece koja su uzimala dodatke prehrani i one koja nisu. Međutim, kod djece koja su uzimala dodatke prehrani zabilježena je niža koncentracija glukoze u gladovanju i veća koncentracija lipoproteina visoke gustoće (HDL). U adolescenciji, između skupina nije uočena razlika u krvnom tlaku, koncentraciji triglicerida, LDL i HDL kolesterolu, koncentraciji glukoze u gladovanju, inzulinskoj rezistenciji te koncentraciji inzulina u gladovanju.
Unatoč velikom broju uključenih istraživanja i novorođenčadi, dokazi su ograničeni ukupnom niskom metodološkom kvalitetom, značajnom heterogenošću te s nekoliko načina mjerenja ishoda nakon dobi od 3 godine. Rezultati podskupine, u kojima se uzelo u obzir različito vrijeme početka suplementacije, pokazali su poboljšanja u motoričkom razvoju kada je suplementacija započeta u bolnici zbog kritičnog trećeg tromjesečja trudnoće. U tom razdoblju događa se intenzivan razvoj mozga fetusa, a mozak nosi udio od 60% u ukupnoj potrošnji kisika i kalorija, navode istraživači. Stoga su hranjive tvari iznimno važne kao podrška razvoju mozga tijekom ovog kritičnog razdoblja. Dodaju kako se ovi rezultati moraju tumačiti s oprezom, ali mogu ukazivati na to da suplementacija nedonoščadi i premale novorođenčadi tijekom početne hospitalizacije, a ne kasnije, ima veće dobrobiti na daljnje razvojne ishode.
Izvor: Plos Medicine
