Supermarketi

Naš sustav prehrane poprilično se promijenio u posljednjih nekoliko desetljeća. Većina tih promjena dogodila se bez našega odobravanja pa čak i bez da smo ih bili svjesni.. Ipak, te promjene mogu značajno utjecati na naše zdravlje, okolinu i vrijednosti.
U prošlosti, izlet u kupovinu značio bi odlazak do mesara, pekara i nekoliko drugih specijaliziranih manjih trgovina. Vlasnici trgovima poznavali su svoje mušterije i njihove želje te su im pokušavali osigurati najkvalitetniju moguću hranu. Današnjem sustavu nedostaje osobnosti. Lanci maloprodaje, otvoreni 24 sata dnevno(u Hrvatskoj možda ne zadugo, op.prev.), nude gotovo sve, od pekarskih proizvoda do gotovih obroka – čak i neprehrambene artikle, od kozmetičkih, medicinskih proizvoda do fotografske opreme i usluga.
Iako u principu treba cijeniti pogodnosti koje nude supermarketi, ne možemo a da se ne zapitamo: Što je usput «žrtvovano»? Prehrambena industrija svakako bi voljela vjerovati u to da nije ništa. No, nešto svakako je…
Onoga trenutka kada zakoračite u supermarket, već ste izmanipulirani. Kada uđete sa ciljem kupovine namirnica, jeste li uistinu svjesni što zapravo kupujete? Čitate li deklaracije na proizvodima, ukoliko ih uopće ima? Možda biste trebali...
U današnje doba, provodi se cijeli niz istraživanja na temu manipuliranja potrošačkim navikama, tako da pri kreiranju «posebnosti» supermarketa i odabiru robe koju će supermarket nuditi, potrošačke preferencije nisu više na vrhu ljestvice prioriteta. Primjerice, gotovo neprimjetna muzika u supermarketima pažljivo se bira ne bi li potrošače nagnala da troše sve više i više. Pažljivo se biraju stanice koje provjereno, bilo svojim glazbenim, emotivnim, političkim i inim sadržajima, «diraju u srce» ciljanu populaciju. Inače, jeste li primjetili da u našim supermarketima obično svira narodna glazba? Čemu bi samo mogli pripisati ovaj fenomen?A ovo je samo jedan mali primjer sa duge liste sličnih.
A gdje je u svemu tome hrana? Pa, istina je, posebno u većim gradovima, većina ljudi ne zna odakle potječe njihova hrana, gdje se uzgaja, kako se proizvodi, od koga nabavlja, što je u hranu dodano, a što iz nje izuzeto ili koliko je kilometara prešla prije nego se našla na kuhinjskom stolu. Drugim riječima: ljudi zapravo ne znaju što jedu.
Najdjelotvorniji način za borbu protiv ovakvog vida manipulacije je EDUKACIJA i to ona iz predmeta NUTRICIONIZAM. Dugi niz godina, nutricionističke spoznaje i istraživanja bile su «privilegija» profesionalaca koji se bave nutricionizmom.

Danas, u 21. stoljeću u potpunosti smo svjesni da informacije o hrani i njenom utjecaju na zdravlje moraju biti dostupne svima, jer jedino tako se mogu iskoristiti za dobrobit čitavog društva. Nutricionizam je nešto o čemu bi se trebalo učiti od ranog djetinjstva, a trebalo bi ga uvrstiti na listu predmeta i u najnižim razredima osnovne škole. Mi moramo naučiti što teba jesti još dok smo djeca kako bi kao odrasli znali što ćemo kupovati.
Postoji mnogo načina da se uči o prehrani, primjer je recimo i ovaj članak nastao kao osvrt na članak objavljen od strane Odsjeka za obiteljsku i preventivnu medicinu, Sveučilišta u Arkansas-u koji pokazujke kako obilazak supermarketa može biti ineraktivno iskustvo kroz koje studenti stječu znanje o nutritivnom sastavu često korištenih namirnica, o dnevnim potrebama organizma za određenim nutrijentima, pitanjima vezanim uz određeno prehrambeno ponašanje, bolestima vezanima uz prehranu i unos nutrijenata, te kako marketing hrane, deklariranje namirnica i propisi o hrani mogu utjecati na ono što ljudi jedu. Ova studija također je imala za cilj utvrditi kako će prezentacijski model u vidu obilaska supermarketa utjecati na znanje iz područja nutricionizma studenata medicine te hoće li utjecati na njihov stav.
Prošle godine, studenti medicine dobili su nutricionističke upute za jedan od 4 prezentacijska modela: stvarni obilazak supermarketa, virtualni obilazak u maloj grupi u trajanju od 2 sata, virtualni obilazak u velikoj grupi u trajanju od 2 sata te virtualni obilazak u velikoj grupi putem 4 polusatna obilaska tijekom 4 dana. Jedan instruktor vodio je sve 4 grupe. Studenti su ispunjavali testove znanja prije i poslije obilazaka supermarketa. Nakon intervencije, uočeno je da su studenti koji su išli stvarni u obilazak supermarketa, kao i studenti u maloj grupi, pokazali najviše znanja iz područja nutricionizma. Studenti u malim grupama imali su više samopouzdanja pri davanju nutricionističkih savjeta u odnosu na studente čiji je obilazak trajao 4 dana po pola sata. Jedino što je bilo zajedničko svim grupama je entuzijazam, on je bio podjednako velik. Studenti su najbolje preporuke dali prezentacijskom modelu koji je uključivao stvarni obilazak supermarketa. Dakle, ono što ova studija poručuje je da čak i virtualni obilazak supermarketa može utjecati na bolju informiranost i poboljšanje znanja iz nutricionizma te može pružiti informacije korisne studentima i njihovim budućim pacijentima. Učenje nutricionizma očito ne mora biti dosadno.

Dugoročno, edukacija iz područja nutricionizma može biti blagotvorna, ne samo za zdravlje pojedinca, nego i za opće blagostanje društva. Uvriježeno je mišljenje da su skuplji proizvodi nužno i bolji, a gledano sa nutricionističkog aspekta, to ne mora biti tako. Nedavno provedena studija u Britaniji uspoređivla je cijene i nutritivni sastav 5 «jeftinijih» linija proizvoda u četiri veća supermarketa - Asda, KwikSave, Sainsbury i Tesco – proizvodima ekvivalentima koji imaju poznati brand.
Konzervirana rajčica, dugotrajni sok od naranče, krumpiri, kobasice i bijeli kruh uspoređivani su u svakom supemarketu. Oni su predstavljali «zdrave» namirnice koje se često nalaze u potrošačkim košaricama siromašnijih potrošača. Nutrijenti koji su analizirani uključuju masnoće, sol, vitamin C, kalij, kalcij i željezo,a uspoređivana je i energetska vrijednost proizvoda. Što je uočeno? «Jeftinija» linija proizvoda imala je izvanrednu nutritivnu vrijednost za novac za koji se nudila i niti malo nije bila inferiorna u odnosu na skuplje proizvode poznatih brandova. U našim nutricionističkim krugovima, za primjer odnosa cijene i kvalitete najčešće se spomilje jeftina, no nutritivno vrlo vrijedna srdela.
I osim što obični ljudi u supermarketima mogu mnogo naučiti o vrijednosti hrane, ponešto mogu naučiti i profesionalci koji se bave nutricionizmom. Primjerice, nedavno objavljen članak pokazao je kako se računi iz supermarketa mogu dobro iskoristiti kako bi se utvrdio sadržaj masnoća i energetska vrijednost kupljene hrane sa ciljem identificiranja rizika od pretilosti. Stoga, sljedeći put kada budete kupovali u supermarketima, nemojte bacati račun, možda će zatrebati vašem liječniku. Liječnik pak mora otići u jedan edukativni «Tour d''Supermarket» kako bi u malom prstu imao sve nutritivne karakteristike proizvoda, kojih je iz dana u dan sve više.

Autor: Dr. Daniel Fuentes, Madrid, November 10, 2003
Prijevod: Iva Alebić, dipl.ing
Recenzija: Darija Vranešić, dipl.ing.
[url="#"] www.vitamini.hr[/url]
Reference:
1. Supermarket Tour: The Effect of Presentation Mode on Nutrition Knowledge and Attitudes. Kahn RF, O'Sullivan P, Vannatta PM. Fam Med. 2003 Nov;35(10):721-725.
2. 'Economy' line foods from four supermarkets and brand name equivalents: a comparison of their nutrient contents and costs. Cooper S, Nelson M. J Hum Nutr Diet. 2003 Oct;16(5):339-47.
3. Use of supermarket receipts to estimate energy and fat content of food purchased by lean and overweight families. Ransley JK, Donnelly JK, Botham H, Khara TN, Greenwood DC, Cade JE. Appetite. 2003 Oct;41(2):141-8.