Što o nasljeđivanju rizika za pretilost poručuje istraživanje na – vinskim mušicama?

Skupina stručnjaka sa Sveučilišta u Alabami u novom istraživanju na vinskim mušicama proučavala je pretilost i način na koji se rizik od pretilosti može naslijediti. Istraživači su primijetili da prehrana baka i djedova može utjecati na tjelesnu masu, međutim, primijetili su i da je mehanizam koji stoji iza spomenutog učinka vrlo složen te da ovisi o dodatnim čimbenicima.

Istraživanje su započeli na ličinkama vinskih mušica koje su podijelili u dvije skupine – jednu su hranili visokomasnom ishranom, a drugu onom uobičajenom za ovu vrstu kukaca. Zatim su proučavali tjelesne karakteristike sljedećih dviju generacija potomaka kojima su davali uobičajenu hranu.

Kao glavno otkriće autori su naveli utjecaj spola – nepovoljan učinak neuravnotežene ishrane na veličinu tijela primijetili su i kod druge generacije potomaka, odnosno kod „unuka“, ali on je ovisio o tome je li nepravilnu ishranu imala njihova „baka“ ili „djed“. Naime, istraživači su zapazili da se dvije genetski identične mušice mogu znatno razlikovati ovisno o tome je li visokomasnu ishranu imao njihov ženski ili muški predak.

Tako su autori zapravo doprinijeli boljem razumijevanju nasljednih čimbenika koji utječu na tjelesnu masu i koji se zasigurno trebaju uzeti u obzir kod prevencije pretilosti. No, naglasili su kako je trenutno potreban oprez prilikom donošenja općih zaključaka jer kod utjecaja prehrane na tjelesnu masu budućih generacija važnu ulogu očito igraju i drugi čimbenici, poput spola.

Izvor: PLOS ONE