Posljednjih nekoliko desetljeća primijećeno je smanjenje konzumacije mlijeka, posebice u razvijenijim zemljama. Smatra se kako je uzrok ove pojave povezan s promjenom percepcije o intoleranciji na laktozu. Tako su talijanski znanstvenici u novom istraživanju proučavali prosječnu konzumaciju mlijeka i mliječnih proizvoda i došli do zanimljivih zaključaka.
U istraživanju u sudjelovali stanovnici Campanije dobi 18 do 75 godina koji su bili zamoljeni da ispune upitnik o prosječnoj dnevnoj konzumaciji mlijeka i mliječnih proizvoda. Rezultati su pokazali kako 22,2% ispitanika uopće ne konzumira mlijeko, dok njih 18,1% konzumira mlijeko bez laktoze. Dodatno, 10,3% sudionika koji su izbacili mlijeko iz svoje prehrane, provelo je test intolerancije na laktozu, a rezultati su bili pozitivni u samo 5,5% slučajeva. Zanimljiv je podatak kako su žene i pothranjene osobe dobi 50 do 75 godina sklonije konzumiranju mlijeka bez laktoze.
Međutim, bez obzira na izbjegavanje mlijeka, gotovo su svi ispitanici potvrdili kako svakodnevno konzumiraju ostale mliječne proizvode, posebice sireve. Iako mliječni proizvodi, sadrže brojne nutritivno vrijedne komponente, isto tako sadrže i veći udio kolesterola i kalorija u odnosu na mlijeko. Zbog toga povećana konzumacija mliječnih proizvoda te paralelno smanjena konzumacija mlijeka može dovesti do povećanja stope pretilosti.
Znanstvenici stoga naglašavaju kako bi bilo korisno provesti edukativne radionice s ciljem sprječavanja nepotrebnog izbjegavanja mlijeka u prehrani.
Izvor: Nutrition
