Američka studija, ponukana porastom pretilosti za čak 35 % u posljednjem desetljeću, istraživala je da li sporije jedenje utječe na osjećaj gladi kao i na ukupni unos kalorija kroz obrok.
U studiju je uključeno 35 ispitanika normalne tjelesne mase i 35 pretilih ispitanika koji su tijekom 2 dana konzumirali obroke jednakih kalorijskih vrijednosti, no, različitom brzinom. Istraživanje je objavljeno u časopisu The Journal of the Academy of Nutrition and Dietetics te nam otkriva kako su svi ispitanici imali niži osjećaj gladi 60 minuta po obroku kada su ga sporije konzumirali nego u slučaju ubrzanog unosa hrane. Također, prilikom sporijeg unosa namirnica je unešeno više vode nego u suprotnom slučaju. U ispitanika s normalnom tjelesnom masom uočena je značajnija redukcija u unosu kalorija (88 kalorija manje po obroku) dok u ispitanika s pretilošću nije došlo do istog učinka (58 kalorija manje po obroku).
Autori zaključuju kako sporijim unosom hrane možemo produljiti osjećaj sitosti kao i potencijalno reducirati unos kalorija. Također, ističu da je ključno ustanoviti kako pojedine skupine reagiraju na unos hrane kako bi se mogle razviti učinkovite prehrambene smjernice koje bi mogle smanjiti stope pretilosti, jedne od glavnih krivaca za razvoj kroničnih bolesti u svijetu.
