Sokovi - kako odabrati najbolje?

Na policama trgovina sve je veći izbor voćnih sokova i brojnih drugih osvježavajućih bezalkoholnih napitaka. Šarena i sve inovativnija ambalaža potrošaču sugerira: „Kupi me! Probaj me!“ Doista, tko bi odolio super – privlačnoj ambalaži u koju marketinški stručnjaci ulažu ogromne količine znanja, novca i vremena.. Estetski privlačan proizvod ima zagarantiran porast prodaje, posebice kada je namijenjen najmlađim potrošačima (a oni su vrlo važna karika u lancu).
No, je li doista sve u estetici? Usudimo se vjerovati da nije. Kao i obično, bit je u onome „unutra“, dok lijepa vanjština pomaže, međutim, nije nužna.
Dakle, na početku valja nabrojati sve vrste bezalkoholnih napitaka koje nam se svakodnevno smiješe s polica, a u vrućim mjesecima od njih željno očekujemo osvježenje. Među voćnim sokovima razlikujemo 100 %-tne voćne sokove, voćne nektare, voćne napitke, koncentrirane voćne sokove. Osvježavajuća bezalkoholna pića dijele se u dvije osnovne skupine – gazirane i negazirane napitke. Tijekom posljednjih desetak godina ponuda bezalkoholnih pića se značajno proširila, pa tako primjerice ledeni čaj, izotonični napitci ili aromatizirane vode dobivaju sve veći udio na tržištu.

Prema Hrvatskom pravilniku o voćnim sokovima i nektarima - voćni sok se proizvodi direktnom mehaničkom preradom jedne ili više vrsta zdravog, zrelog, svježeg ili ohlađenog voća koje nije fermentiralo, ali može fermentirati. Boja, aroma, okus i miris voćnog soka moraju biti svojstveni voću od kojeg je sok proizveden. Aroma, pulpa i čestice voćnog tkiva koji su bili izdvojeni tijekom prerade mogu biti vraćeni istom soku.
Čisti voćni sok predstavlja 100%-tni prirodni negazirani voćni sok. Ne sadrži nikakva bojila ni druge aditive. 100 % - tni voćni sok ne sadrži dodani šećer i zato predstavlja najbolji izbor među komercijalnim voćnim sokovima. Međutim, nije moguće proizvesti 100 %-tni voćni sok od svih vrsta voća. Najčešće se ovakvi sokovi rade od naranče i drugih citrusa (osim limuna i limete) te od jabuke, kruške, breskve i ananasa.
Voćni nektar je proizvod koji se proizvodi dodatkom vode i šećera i/ili meda voćnom soku, voćnom soku iz koncentrata, koncentriranom voćnom soku, dehidriranom ili voćnom soku u prahu, voćnoj kaši, koncentriranoj voćnoj kaši ili smjesi ovih proizvoda. U proizvodnji nektara dozvoljeno je dodavanje vode u količini takvoj da količina voćnog soka i/ili voćne kaše gotovog proizvoda nije manja od 25 – 50 %, ovisno o vrsti voća korištenog u proizvodnji.
Voćni nektar može sadržavati čak do 20 % šećera u odnosu na ukupnu masu gotovog proizvoda.

Pri proizvodnji voćnih nektara bez šećera ili smanjene energetske vrijednosti, šećer se djelomično ili potpuno zamjenjuje sladilima. Stoga, želite li izbjeći dodatni šećer u ovakvoj vrsti napitka pažljivo čitajte deklaracije i birajte nektare s višim udjelom voćnog soka i manjom koncentracijom šećera.
Voćni napitak ili voćni sok od koncentriranog voćnog soka se proizvodi tako da se koncentriranom voćnom soku ponovno dodaje ona količina vode koja je izdvojena tijekom koncentriranja, i aroma, te prema potrebi pulpa i čestice voćnog tkiva, izdvojene tijekom koncentriranja tog ili voćnog soka iste vrste. Dodana voda mora biti visokokvalitetna kako bi bila zagarantirana kakvoća soka. Voćni napici moraju sadržavati minimalno 6 % voćnog soka.
**Gazirana bezalkoholna pića od biljnih ekstrakata još uvijek su najpopularnija pića, a vodeću ulogu imaju cola-napitci. Nažalost, upravo su ove vrste sokova najneprihvatljivije za zdravlje, a posebice su neprikladni za djecu. Sadrže znatne količine šećera te konzervanse i antioksidanse poput benzojeve, limunske i ortofosforne kiseline čiji unos treba ograničiti kada je god to moguće. Ovakva pića nerijetko sadrže i kofein, što je još jedan razlog zašto ih treba držati podalje od djece.
Izotonični napici brzo nadoknađuju izgubljenu tekućinu te osiguravaju dovoljne količine energije za rad mišića. Ovi napici odličan su izbor za sportaše i druge osobe koje se obilno znoje prilikom tjelesne aktivnosti ili izloženosti visokim temperaturama. Izotonici imaju jednak osmotski tlak kao krv. Sadrže idealne omjere elektrolita (natrija i kalija) koji potiču poriv za unosom tekućine, stimuliraju apsorpciju i pomažu nadoknadu tekućine izgubljene znojenjem.
Izotonični napici obično sadrže 5 g ugljikohidrata / 100 ml proizvoda jer upravo ta koncentracija osigurava svojstvo izotoničnosti. Često sadrže i fruktozu, groždani šećer i umjetne zaslađivače. Blago su slankastog okusa zbog sadržaja elektrolita. Ovi su napici ponekad obogaćeni i vitaminima.
Ledeni čaj

Ledeni čaj vrlo je popularan napitak u ljetnim mjesecima, međutim komercijalni ledeni čaj nije čaj u pravom smislu riječi. Naime, radi se o proizvodu koji sadrži tek dodatak ekstrakta čaja i obično mu je dodana i izvjesna količina voćnog soka kako bi imao privlačniji okus. Vrlo je važno da je ledeni čaj proizveden od čiste izvorske vode jer tada ima bolji okus i kvalitetu. Može biti zaslađen šećerom ili umjetnim zaslađivačima, a ponekad sadrži kombinaciju šećera i zaslađivača.

Ledeni čaj ima prosječno nižu energetsku vrijednost od voćnih sokova, nektara i gaziranih napitaka te stoga predstavlja prihvatljiviju varijantu ljetnog napitka, posebice za osobe na redukcijskim dijetama.
Aromatizirana voda

Aromatizirana voda najnoviji je napitak koji pripada posebnoj kategoriji niskoenergetskih negaziranih osvježavajućih bezalkoholnih pića od biljnih ekstrakata. Takvi napitci obično sadrže različite voćne arome koje mogu biti prirodne ili umjetne te dodatak sladila i vitamina. Kao sladilo najćešće se koristi saharoza, a arome koje su dostupne na našem tržištu su jagoda-guava, limun-limeta, limun, zelena jabuka, breskva i jagoda. Vitamin C koji se dodaje u aromatizirane vode uz svoj nutritivni značaj služi i kao prirodni konzervans u vodama.
Aromatizirane vode obično osiguravaju 7-10 kcal u 1 dl, što se može jasno pročitati na deklaraciji. Ta energija može potjecati jedino od ugljikohidrata, budući da dodatak masti ili proteina ne utječe na okus napitka. Za usporedbu, zaslađeni voćni sokovi i gazirani napitci prosječno osiguravaju 40 – 50 kcal u 1 dl, što je 4 – 5 puta više nego što sadrže aromatizirane vode. Stoga je konzumacija aromatizirane vode znatno poželjnija od konzumacije zaslađenih sokova i gaziranih napitaka. Naravno, nije dobro pretjerivati s bilo kojom namirnicom ili napitkom koji sadrže šećer i pritom je vrlo važno čitati deklaraciju kako bi znali koliki je udio šećera.

Preporučen dnevni unos tekućine je 1,5 – 2 l, a valja ga postići unosom izvorske, mineralne, stolne vode, biljnih čajeva, juha, izotoničnih napitaka, prirodnih voćnih sokova te drugih niskokaloričnih negaziranih bezalkoholnih pića. Ne treba zanemariti činjenicu da dnevnom unosu vode pridonose i namirnice s visokim udjelom vode.

Prosječna energetska vrijednost različitih vrsta napitaka

Aromatizirana voda: 9 kcal
Izotonični napitak: 18 kcal
Ledeni čaj: 34 kcal
100 % voćni sok: 42-48 kcal
Voćni nektar: 50 kcal
Gazirani sokovi: 42 kcal

Dr.sc.Darija Vranešić, nutricionist
objavljeno u časopisu Doktor u kući , kolovoz 2006