U novom istraživanju znanstvenici su se bavili međusobnom interakcijom ljudske mikrobiote i koncentrata višnje u in vitro te in vivo uvjetima.
Za in vitro istraživanje znanstvenici su koristili koncentrat domaće uzgojenih višanja, mješavinu koncentrata komercijalno dostupnih višanja te jednu mađarsku sortu kao kontrolu. Niti jedan koncentrat nije sadržavao prehrambena vlakna.
U Petrijevoj zdjelici su znanstvenici oponašali uvjete želuca te tankog i debelog crijeva, obogaćujući ih kulturama iz uzorka ljudske stolice. Iz svih 68 uzoraka izvučena je i sekvencirana DNK kako bi se utvrdio utjecaj voća na crijevnu mikrobiotu.
Rezultati su ukazali na promjenu u sastavu mikrobiote sa značajnim porastom roda Bacteroides, vjerojatno izazvanim fermentacijom šećera uz pomoć polifenola.
U kliničkom istraživanju je sudjelovalo 9 zdravih ispitanika. Ispitanicima nije bilo dopušteno uzimati bilo kakav oblik antibiotika 12 tjedana prije i tijekom ispitivanja.
Ispitanici su ispunili upitnike o prehrani kako bi znanstvenici procijenili njihove prehrambene navike. Zatim su svaki dan tijekom 5 dana konzumirali 0,25 l komercijalno dostupnog soka od višnje.
Uzorak stolice dali su prije početka i po završetku ispitivanja, a rezultati su ukazali na zapanjujuću razliku u sastavu mikrobiote s osobitim porastom u broju rodova Bacteroides i Bifidobacterium. Naime, utvrđeno je da ispitanici koji ne konzumiraju dovoljno voća, povrća i vlakana imaju i manju mogućnost metabolizma polifenola, što dovodi do smanjene bioraspoloživosti pa tako i do gubitka njihovih vrijednosti ključnih za održavanje i poboljšanje zdravlja.
Znanstvenici naglašavaju da je istraživanje provedeno na tek nekolicini ispitanika pa su potrebna nova istraživanja s većim brojem ispitanika i dužom intervencijom kako bi se potvrdila točnost dobivenih rezultata.
Izvor: The Journal of Nutritional Biochemistry
