Smanjite unos kalorija, spasite mozak

Datum objave: 01. 01. 2005.

Već dugi niz godina, znanstvenici razmatraju dobrobiti smanjenog energetskog unosa na fiziološke funkcije organizma, poglavito na vezu smanjenog energetskog unosa i dugovječnosti.
Sniženje energetskog unosa dovelo je do usporavanja procesa starenja i produljenja životnog vijeka u sisavaca (štakora, miševa) te riba, paukova i muha.. Smatra se da je za smanjenje oksidativnog stresa kao rezultat kalorijske restrikcije odgovorno smanjeno stvaranje slobodnih radikala u mitohondrijima, a time i smanjeni udio oksidiranih lipida, proteina i mutacija na mitohondrijskoj DNK. Većina studija provođena je na glodavcima starije životne dobi, a hranjeni su kontroliranim pročišćenim dijetama obogaćenim vitaminima i mineralima.
Studija objavljena u časopisu «Journal of the Federation of American Societies for Experimental Biology» donosi nova zapažanja o utjecaju smanjenog energetskog unosa na fiziološke funkcije organizma. Znanstvenici tvrde da ovakav način prehrane može zaštititi mozak od posljedica starenja. Rezultati nove studije sugeriraju da restrikcija unosa kalorija može usporiti normalne procese odumiranja stanica koji se događaju kao posljedica procesa starenja.
Prethodne studije pokazale su kako restrikcija unosa kalorija može poboljšati kvalitetu života i mentalne izvedbe. Ovo je bila polazna točka istraživačima koji su sada nastojali utvrditi da li restrikcija unosa kalorija može igrati ulogu u zaštitit stanica od procesa starenja.
Istraživači su u studiji usporedili razinu proteina koja indicira smrt stanica mozga kod miševa kojima je dozvoljena neograničena količina hrane i vode te kod miševa kojima je unos kalorija reduciran za 40 %, a koji su još uvjek bili kvalitetno hranjeni.
Rezultati su pokazali da se, kod miševa koji nisu imali nikakve restrikcije u prehrani, razina proteina sa starenjem povećala. Miševima kojima je uvedena restrikcija u prehranu razina ovih proteina nije porasla. S druge strane, razina drugog proteina za koji se smatra da štiti stanice od odumiranja, kod dobro hranjenih miševa snizila se za 60 %, dok je kod miševa koji su imali restrikcije u prehrani razina tog proteina porasla. Na poslijetku, fragmentacija DNA, još jedan pokazatelj smrti stanica, više se nego udvostručila kod dobro hranjenih miševa sa starenjem, dok je kod miševe kojima je uvedena restrikcija u prehrani, fragmentacija smanjena za 36 %.

Darija Vranešić, dipl.ing.
Iva Alebić, dipl.ing.

Pošalji prijatelju na email

Komentari