Procjenjuje se da 6,9 milijuna Amerikanaca starijih od 65 godina živi s Alzheimerovom bolešću. Ta bi se brojka mogla povećati na 13 milijuna do 2050. godine, osim ako ne dođe do značajnijih medicinskih dostignuća.
Provedeno istraživanje usmjereno je na povezanost modificirajućih čimbenika životnog stila, poput pretilosti, raspodjele tjelesne masti i metaboličkih čimbenika, s patologijom Alzheimerove bolesti. U istraživanje je uključeno 80 kognitivno zdravih sredovječnih pojedinaca (prosječna dob: 49,4 godine, žene: 62,5%). Otprilike 57,5% sudionika bilo je pretilo, a prosječan indeks tjelesne mase sudionika bio je 32,3. Sudionici su podvrgnuti PET skeniranju mozga, magnetskoj rezonanci te analizi metaboličkih parametara (mjerenje glukoze i inzulina), kao i panelu lipida.
Snimke abdomena izvedene su kako bi se izmjerio volumen potkožnog (masno tkvo ispod kože) i visceralnog (masno tkivo koje okružuje organe) masnog tkiva. Skeniranja mišića na bedrima korištena su za mjerenje volumena mišića i masti. Patologija Alzheimerove bolesti mjerena je pomoću PET skeniranja s tracerima koji se vežu za amiloidne plakove i tau proteine koje se nakupljaju u mozgovima osoba s Alzheimerovom bolesti.
Rezultati su pokazali da su veće količine visceralne masti povezane s povećanom količinom amiloida beta, što je objašnjavalo 77 % učinka visokog indeksa tjelesne mase na nakupljanje amiloida beta. Ostale vrste masti nisu objašnjavale povećanu Alzheimerovu patologiju povezanu s pretilošću.
Ovo je prvo istraživanje koje pokazuje ovakve nalaze u srednjoj dobi, gdje su ispitanici desetljećima daleko od razvoja prvih simptoma demencije koja proizlazi iz Alzheimerove bolesti.
Istraživanje je također pokazalo da su inzulinska rezistencija i niži HDL povezani s visokom razinom amiloida beta u mozgu.
Učinci visceralne masti na amiloidnu patologiju bili su djelomično smanjeni kod osoba s višim HDL-om. Iako su prethodna istraživanja pokazala ulogu visokog indeksa tjelesne mase u oštećenju moždanih stanica, nijedno slično istraživanje nije proučavalo različitu ulogu visceralne i potkožne masti ili metaboličkog profila, osobito u kontekstu amiloidne patologije Alzheimerove bolesti u srednjoj dobi, zaključuju istraživači.
Izvor: Radiological Society of North America
Komentari
Povezani članci
Candida albicans može iz crijeva otputovati do mozga
Može li zeleni čaj pobijediti Alzheimerovu bolest?
Utjecaj metabolizma masti na progresiju Alzheimerove bolesti
Može li svakodnevni unos multivitamina biti potencijalna mjera zaštite od Alzheimerove bolesti?
Prehrambeni odabiri, depresija i Alzheimerova bolest
Udio sive tvari u mozgu utječe na odabir hrane
Poveznica između inteligencije i namirnica bogatih zdravim mastima
Riba za zdravlje mozga
Tamna čokolada poboljšava imunitet i zdravlje mozga
Proteinom iz ribe protiv Parkinsonove bolesti
Struktura mozga utječe na odabir načina prehrane
Lutein i kurkumin za zdravlje mozga
Visokomasna prehrana dovodi do rane progresije Alzheimerove bolesti
Rujan je mjesec borbe protiv Alzheimerove bolesti
Ugljikohidrati i masti najveća „nagrada“ za mozak
