Svi smo barem jednom tijekom života imali loš dan koji je završio prejedanjem junk foodom i slatkišima koji su bili skriveni u kuhinjskom ormariću. No, zašto posežemo za hranom bogatom šećerima i mastima kada smo loše volje?
Kako bi pojasnili taj fenomen autori studije postavili su hipotezu kako konzumacija hrane ovisi o reakciji na vlastito raspoloženje i osjećaje te način na koji doživljavamo vrijeme. Istraživanje je provedeno putem 4 eksperimenta koji su uključivali 787 ispitanika. Autori studije su ispitivali kako pozitivno i negativno raspoloženje utječe na unos hrane bogate šećerom i mastima, da li su osobe koje su pozitivnog raspoloženja zdravije u starosti te koje su primisli povezane s unosom hrane visoke nutritivne vrijednosti u odnosu na hranu visoke energetske vrijednosti.
Studija je potvrdila kako odabir hrane doista ovisi o raspoloženju. Ispitanici koji su pozitivnog raspoloženja češće odabiru „zdravije“ namirnice te više razmišljaju o posljedicama koje prehrambene navike mogu imati na zdravlje u budućnosti. Loše raspoložene osobe usredotočene su isključivo na aktualne probleme. Zbog toga im je ključan neposredan užitak koji će imati po unosu hrane i ne razmišljaju o njegovom utjecaju na zdravstveno stanje u budućnosti. Autori studije preporučuju takvim osobama da razmišljaju o pozitivnim aspektima njihova života jer će tada veću važnost davati pravilnoj prehrani i nutritivno bitnim vrijednostima hrane, a ne samo ugodi koju im ona pruža.
Izvor: Cornell University