„Interleukin 33 je kriv za težinu alergijskih reakcija na hranu“, tvrdi skupina škotskih znanstvenika. Istraživači tim sa Sveučilišta u Glasgowu najavila je razvoj biološke terapije koja će ublažavati simptome alergije, a temeljit će se na blokiranju (pretjerane) proizvodnje interleukina 33.
Alergija na hranu sve je češća pojava diljem svijeta, a uobičajeni „krivci“ su namirnice s glutenom, kikiriki, riba i morski plodovi, jaja, soja, celer, sezam, gorušica, orašasti plodovi i mliječni proizvodi. U podlozi alergijskih reakcija leži imunološka reakcija posredovana upalnim faktorima, pri čemu je interleukin 33 jedan od istaknutijih. Stoga bi se prevenciji i terapiji alergije na hranu – osim izbjegavanja rizičnih namirnica – mogli pridodati i interleukinski blokatori.
Izvor: Proceedings of the National Association of Science, Volume 106, Nr 24
Komentari
Povezani članci
Alergije na hranu češće kod djece u gradovima
Crijevna mikroflora i alergije na hranu kod djece
Konzumacija kikirikija tijekom djetinjstva i rizik od alergije
Koliko hrane izazva alergijsku reakciju u najosjetljivijih?
Suho prženje može povećati alergijski potencijal kikirikija
Djeca iz urbanih krajeva podložnija su alergijama na hranu
Raznolika prehrana djece u prevenciji alergija
Izloženost kikirikiju smanjuje rizik od alergijskih reakcija
Alergija na hranu
Alergija na hranu - izbjegavati namirnicu ili ne?
Preosjetljivost na pšenicu-nova vrsta alergije?
Brza hrana povezana s alergijama u djece
Češće dijagnoze alergije na kikiriki kod dječaka
Veći rizik za alergije kod prvorođene djece
