Unos propionske kiseline u obliku dodatka prehrani može pomoći u smanjenju prekomjernih upalnih procesa kod autoimunih bolesti, poput multiple skleroze, i poboljšati rezultate liječenja.
Nova međunarodna studija, koja uključuje oko 300 ispitanika s multiplom sklerozom, pruža dokaze o tezi da je kod autoimunih bolesti smanjena prisutnost kratkolančanih masnih kiselina kao posljedica izmijenjene mikrobiote crijeva, što dovodi do smanjene funkcije Treg stanica. Ističu kako je ovo prva studija koja je pokazala kliničke učinke i izravne neuroregenerativne učinke propionske kiseline, povezujući metabolite crijeva s funkcijom imuniteta i mozga.
Bakterije crijeva iz neprobavljivih prehrambenih vlakana prerađuju kratkolančane masne kiseline, čija su imunomodulatorna svojstva već poznata. Pokazalo se da propionska kiselina, koja se metabolizira u jetri, pomaže u obnavljanju osjetljivosti na inzulin, smanjenju razine kolesterola i unosa hrane te djeluje na sintezu neurotransmitera, influks kalcija, metabolizam lipida, imunoaktivaciju i funkciju mitohondrija.
Prethodna ispitivanja ukazuju da se sve veći broj slučajeva multiple skleroze, kao i drugih autoimunih poremećaja u svijetu, može djelomično pripisati promjenama u okolišu, posebno onima koje su posljedica prehrane, a koje bi mogle rezultirati izmijenjenom mikrobiotom crijeva. Štoviše, životinjski modeli s multiplom sklerozom i upalnim bolestima crijeva pružaju dokaz da kratkolančane masne kiseline, kao što je propionska kiselina, dovode do značajnog porasta broja Treg stanica povezanih s crijevima, a potom smanjenja sistemske imunosne reakcije i poboljšanje simptoma bolesti.
Znanstvenici su koristili magnetsku rezonancu kako bi potvrdili učinak propionske kiseline na smanjenje atrofije mozga (gubitak moždanih stanica). U velikoj kohortnoj studiji tim je prikupio uzorke seruma i stolice bolesnika s multiplom sklerozom i zdravih osoba kako bi istražio promjene u metabolitima kratkolančanih masnih kiselina u crijevima, bakterijama koje ih proizvode, kao i utjecaj propionske kiseline na imunoregulatorne elemente.
Otkrili su da je količina propionske kiseline značajno smanjena u stolici i serumu bolesnika s multiplom sklerozom u usporedbi sa zdravim osobama, kao i broj bakterija koje proizvode kratkolančane masne kiseline. Znanstvenici su pretpostavili da smanjenje broja tih bakterija u crijevima ograničava sistemsku dostupnost propionske kiseline i doprinosi neravnoteži Treg i Th17 stanica, uočenoj kod pacijenata s multiplom sklerozom i drugim autoimunim poremećajima.
Istraživači su davali propionsku kiselinu u obliku dodatka prehrani pacijentima s multiplom sklerozom koji su reagirali na terapiju te kao potporu imunoterapiji. Vrijedi napomenuti kako sadašnje terapije imaju za cilj suzbiti Th1 i Th17 stanice. Nakon dvotjednog unosa propionske kiseline, uočeno je značajno i kontinuirano povećanje funkcionalno kompetentnih regulatornih Treg stanica, dok su vrijednosti Th1 i Th17 stanica značajno smanjene.
Nakon trogodišnjeg unosa, analizama je utvrđena smanjena godišnja stopa relapsa, stabilizacija nesposobnosti i smanjena atrofija mozga. Funkcionalna mikrobiološka analiza otkrila je pojačanu ekspresiju gena koji potiču sintezu Treg stanica u crijevima nakon unosa propionske kiseline. Nadalje, njen unos normalizirao je mitohondrijsku funkciju i morfologiju Treg stanica.
Ukratko, propionska kiselina povećala je diferencijaciju i funkciju regulatornih T stanica u crijevima. One zaustavljaju prekomjerne upalne procese i smanjuju broj stanica koje su prisutne kod autoimunih bolesti, što ukazuje da propionska kiselina može poslužiti kao moćan imunomodulatorni dodatak lijekovima koji se primjenjuju kod multiple skleroze. Autori primjećuju kako dobiveni rezultati daju čvrste osnove za daljnja prospektivna klinička ispitivanja na temu dopunskog liječenja propionskom kiselinom, ne samo kod multiple skleroze, nego i u slučajevima drugih autoimunih bolesti, poput reumatoidnog artritisa.
Izvor: Cell
