Profili masnoća u krvi potvrđuju zdravstvene prednosti zamjene maslaca visokokvalitetnim biljnim uljima

Nedavna studija objavljena u časopisu Nature Medicine, koju je proveo udruženi tim istraživača s Tehnološkog sveučilišta Chalmers u Švedskoj, Njemačkog instituta za ljudsku prehranu i s nekoliko drugih sveučilišta, pokazuje da je moguće točno izmjeriti promjene masnoća u krvi povezane s prehranom i izravno ih povezati s rizikom razvoja kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa tipa 2. Ova studija potvrđuje, s još većom sigurnošću, zdravstvene prednosti prehrane bogate nezasićenim biljnim mastima, poput mediteranske prehrane

Svjetska zdravstvena organizacija (engl. World Health Organisation, WHO) naglašava važnost pravilne prehrane u prevenciji kroničnih bolesti, preporučujući zamjenu zasićenih masti biljnim nezasićenim mastima kako bi se smanjio kardiometabolički rizik. Međutim, sigurnost ovih smjernica je umjerena zbog ograničenja postojećih studija. Ova nova studija razrješava ta ograničenja pažljivom analizom masnoća u krvi, poznatih kao lipidi, metodom nazvanom lipidomika. Ova vrlo detaljna mjerenja lipida omogućila su istraživačima da povežu prehranu i bolesti inovativnom kombinacijom različitih tipova studija.

Ovaj pristup kombinira studije intervencija u prehrani (koje koriste visoko kontrolirane načine prehrane) s prethodno provedenim kohortnim studijama s dugoročnim praćenjem zdravstvenih ishoda. Dio ovog istraživanja proveden je u studiji intervencije u prehrani na Sveučilištu Reading u Ujedinjenom Kraljevstvu, u kojoj je sudjelovalo 113 sudionika.

Tijekom 16 tjedana, jedna skupina konzumirala je prehranu bogatu zasićenim životinjskim mastima, dok je druga skupina slijedila prehranu bogatu nezasićenim biljnim mastima. Uzorci krvi analizirani su pomoću lipidomike kako bi se identificirali specifične lipidne molekule koje odražavaju različite obrasce prehrane koje je svaki sudionik konzumirao.
Učinci prehrane na lipide u krvi mogu se izraziti pomoću višelipidnog indeksa (engl. multi-lipid score, MLS), novog dijagnostičkog alata koji zbraja nekoliko vrijednosti da bi izrazio rizik od kardiovaskularnih bolesti. Visoki MLS ukazuje na poželjan profil masnoća u krvi, a visok unos nezasićenih biljnih masti i nizak unos zasićenih masti životinjskog porijekla može pomoći u postizanju takvih pozitivnih razina MLS-a. Rezultati MLS-a iz studije intervencije u prehrani iz Readinga statistički su povezani s pojavom kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa tipa 2 iz prethodno provedenih velikih opservacijskih studija..

Analiza podataka iz oba skupa studija pokazala je da su sudionici s višim MLS-om, što ukazuje na povoljan sastav prehrambenih masti, imali znatno smanjen rizik od razvoja kardiometaboličkih bolesti. Dodatno, studija je ispitivala jesu li pojedinci s niskim razinama MLS-a, što ukazuje na visok sadržaj zasićenih masti u prehrani, posebno imali koristi od zdravije prehrane.

Mediteranska prehrana, koja se fokusira na unos više nezasićenih biljnih masti, korištena je u jednoj od velikih intervencijskih studija, poznatoj kao PREDIMED (šp. PREvenciónconDIetaMEDiterránea). PREDIMED bila je španjolska studija s 7.447 sudionika koji su nasumično raspoređeni na mediteransku prehranu s dodatkom ekstra djevičanskog maslinovog ulja, mediteransku prehranu s dodatkom orašastih plodova ili kontrolnu prehranu s niskim udjelom masti. studija. Koristeći ovu studiju, istraživači su otkrili da je prevencija dijabetesa zaista bila najizraženija kod pojedinaca s niskim razinama MLS-a na početku studije.

Zaključno, istraživači ističu kako je prehrana toliko složena da je često teško izvući konačne dokaze iz jedne studije te naglašavaju kako njihov pristup korištenja lipidomike za kombiniranje intervencijskih studija s visoko kontroliranim dijetama i prospektivnihkohortnih studija s dugoročnim praćenjem zdravlja može prevladati trenutna ograničenja u istraživanju prehrane, no svakako ističu potrebu za dodatnim istraživanjima.