Procesiranje hrane kao pomoć evoluciji

Procesirana hrana je odigrala ključnu ulugu u ljudskoj evoluciji, vjeruju znanstvenici. Prema novijim istraživanjima, začetke kuhanja te netermičke obrade hrane pratimo čak 2 milijuna godina unazad. Stručnjaci procijenjuju da, ukoliko su ljudi bili obični primati koji su živjeli na sirovoj hrani, dnevno bi gubili čak do 48% vremena samo na jedenje. Osim toga, ljudi su razvili puno manje zube, čeljust i crijevo, u odnosu na primate, a takve tjelesne promjene ne bi se mogle dogoditi bez početka obrade hrane koju su konzumirali. Prema dokazima objavljenim u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, to se počelo događati u vrijeme nastanka Homo erectusa – direktnog pretka modernog čovjeka koji je živio prije nekih 1,9 milijuna godina.

Treba istaknuti da moderni ljudi posvećuju samo 4,7% vremena svaki dan na konzumaciju hrane, jer je današnja hrana visokokvalitetna i obrađena (termički i netermički), čime manja količina hrane, pojedene u kraćem periodu, osigurava veći energetski unos. Upravo bi procesiranje hrane omogućilo precima današnjeg čovjeka veći kalorijski unos, što je značajno za produljivanje vrste i preživljavanje.