Ela Lučić

Datum objave: 06. 04. 2021.

Prema rezultatima nove studije, probiotici u obliku dodatka prehrani smanjuju rizik od morbiditeta i smrtnosti povezanih sa sastavom mikrobiote crijeva kod hospitalizirane nedonoščadi.

Prijevremeni porod, definiran kao trudnoća kraća od 37 tjedana, a povezan je s nerazvijenim probavnim sustavom, smanjenom funkcijom crijevne barijere i nerazvijenom imunosnom funkcijom. To dovodi do povećanog morbiditeta i smrtnosti u odnosu na dojenčad. Rezultati studija pokazali su kako crijeva nedonoščadi brzo nastanjuju bakterije otporne na antibiotike povezane s povećanim rizikom od ozbiljne infekcije te negativnim utjecajima na rast i razvoj novorođenčadi.

Kako bi se ispitao učinak uzimanja probiotika B. infantis EVC001 na nedonoščad, prikupljeni su uzorci stolice 77 novorođenčadi rođene prije 37 tjedana trudnoće. Znanstvenici su usporedili sastav i razvoj mikrobiote crijeva, kao i profile upale crijeva. Nedonoščad je podvrgnuta jednom od dva različita protokola hranjenja na temelju gestacijske dobi i tjelesne mase pri rođenju. Jedan protokol hranjenja uključivao je svakodnevno hranjenje probiotikom B. infantis EVC001, a drugi protokol hranjenja nije uključivao probiotik. Nedonoščad je dobivala humano mlijeko (majčino ili donatorsko) tijekom 34 tjedna korigirane gestacijske dobi. Neciljano metagenomsko sekvenciranje provedeno na uzorcima 77 novorođenčadi korišteno je za klasifikaciju prosječnog sastava mikrobiote crijeva novorođenčadi u svim uzorcima.

Istraživači navode kako je hranjenje nedonoščadi probiotikom rezultiralo povećanim brojem bakterija iz roda Bifidobacterium u sastavu mikrobiote crijeva, povećanjem broja gena koji omogućuju učinkovito korištenje oligosaharida humanog mlijeka te značajnim smanjenjem ukupnog broja antibiotski rezistentnih (bakterijskih) genoma.

Također, primjena probiotika rezultirala je i smanjenim upalnim profilom enteričkog živčanog sustava u usporedbi s prerano rođenom djecom koja nisu hranjena probiotikom, nakon uzimanja u obzir ostalih zbunjujućih kliničkih čimbenika.

Znanstvenici zaključuju kako primjena probiotika B. infantis EVC001, zajedno s hranjenjem majčinim mlijekom, može pomoći u smanjenju rizika od bolesti i smrtnosti povezanih s mikrobiotom crijeva kod hospitalizirane novorođenčadi.

Izvor: Frontiers in Pediatrics

 
Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: dojenčad, probiotici, trudnoća,

Komentari