Sindrom iritabilnog crijeva (engl. irritable bowel syndrome, IBS) je funkcionalni poremećaj gastrointestinalnog sustava koji se sve češće prepoznaje kao uzrok probavnih smetnji. Karakteriziran je ponavljajućim bolovima ili nelagodom u trbuhu povezanim s promjenama u učestalosti pražnjenja crijeva ili konzistenciji stolice.
Točan uzrok nastanka IBS-a nije u potpunosti poznat, ali smatra se da nastaje kao posljedica višestrukih unutarnjih i vanjskih čimbenika, poput disfunkcije crijevno-moždane osovine, poremećaja crijevne mikrobiote, preosjetljivosti crijeva, infekcije i upale crijeva. Posljednjih godina, sve veći broj dokaza upućuje da probiotici mogu biti korisni u ublažavanju simptoma IBS-a, osobito kodIBS-a s konstipacijom (prema engl. constipation, IBS-C).
Probiotici su živi mikroorganizami koji, kada se unesu u odgovarajućim količinama pružaju korisne učinke na zdravlje domaćina. Njihovi blagotvorni učinci temelje se na nekoliko mehanizama, kao što su izlučivanje funkcionalnih metabolita, jačanje integriteta crijevne barijere, modulacija imunosnog sustava te poticanje crijevne pokretljivosti. Među najvažnijim metabolitima crijevne mikrobiote nalaze se kratkolančane masne kiseline koje imaju ključnu ulogu u metabolizmu i održavanju imunosne funkcije crijeva.
Prethodna istraživanja pokazala su da probiotik Lacticaseibacillus rhamnosus IDCC 3201 (RH 3201) ima protuupalne i antipatogene učinke na zdravlje crijeva. Potaknuti spomenutim rezultatima, istraživači iz Seula osmislili su randomizirano, dvostruko slijepo, placebom kontrolirano istraživanje s ciljem procjene učinkovitosti RH 3201 u ublažavanju simptoma IBS-a.
Ukupno je 30 sudionika s dijagnozom IBS-a, u dobi od 22 do 51 godinu uključeno u istraživanje. Sudionici su nasumično raspoređeni u dvije skupine: intervencijsku skupinu (n=15) koja je primala probiotik RH 3201 (1x1010 CFU) jednom dnevno i kontrolnu skupinu (n=15) koja je primala placebo, tijekom 8 tjedana. Tijekom istraživanja provedene su opsežne analize crijevne mikrobiote i metabolita u uzorcima fecesa sudionika. Osim toga, sudionici su ispunili upitnike o navikama pražnjenja crijeva, IBS-SSS (engl. IBS-Severity Scoring System) za procjenu težine simptoma i IBS-QOL (engl. IBS-Quality of Life) za procjenu kvalitete života.
Tijekom razdoblja intervencije zabilježena su poboljšanja kvalitete života, crijevne pokretljivostii simptoma IBS-a, uključujući smanjenje nadutosti trbuha i redovitopražnjenje crijeva u skupini koja je primala probiotik, u usporedbi s placebo skupinom.
Nadalje, primjena RH 3201 rezultirala je povećanom brojnošću bakterijskih vrsta Bacteroides cellulosilyticus i Akkermansia munciphila, u usporedbi s placebom. Spomenuti bakterijski sojevi, zajedno s metabolitima poput N-acetilornitina, ksantina i 3-fenilpropionske kiseline pokazali su povezanost s poboljšanjem kliničkih simptoma IBS-a.
Zaključno, probiotik RH 3201 može poboljšati simptome IBS-a modulacijom fekalne mikrobiote i njihovih metabolita. Ipak, budući da se klinički ishodi uglavnom temelje na subjektivnim upitnicima, potrebna su dodatna istraživanja i fizičke procjene kako bi se potvrdili rezultati studije i razjasnio mehanizam djelovanja ovog bakterijskog soja.
Izvor: Scientific Reports