Dvostruko slijepo randomizirano kliničko ispitivanje pokazalo je učinkovitost uzimanja probiotika s laksativom, magnezijevim oksidom, u liječenju opstipacije kod male djece. Rezultati ispitivanja provedenog na japanskoj djeci objavljeni su u znanstvenom časopisu Nutrients, a korišten je probiotički soj Lactobacillus reuteri DSM 17938.
Istraživači su okupili 60 djece iz pet dječjih ambulanti, u dobi od 6 mjeseci do 6 godina, kojima je dijagnosticirana funkcionalna opstipacija te su nasumice podijeljena u tri skupine. Prvoj skupini dodijeljeno je uzimanje probiotika i laktoze hidrata kao placebo zamjena za magnezijev oksid, druga skupina uzimala je probiotik i magnezijev oksid, a posljednja skupina primala je placebo kao zamjenu za probiotik i magnezijev oksid. Tijekom četverotjednog ispitivanja, probiotik u obliku uljne suspenzije primjenjivan je uzimanjem količine od pet kapi, 30 minuta nakon jela, i to dva puta dnevno. Magnezijev oksid primjenjivao se u dozi od 30 mg/kg tjelesne mase svaki dan. Pomoću dnevnika zabilježeni su učestalost defekacije i konzistencija stolice.
Sve su tri skupine pokazale značajno povećanje učestalosti kretanja crijeva tijekom drugog i četvrtog tjedna, u usporedbi s osnovnim stanjem. Međutim, samo kombinacija probiotika i magnezijevog oksida pokazala je značajno povećanje učestalosti defekacije i smanjenje konzistencije stolice u usporedbi s početnom vrijednosti. Primjerice, prosječna tjedna učestalost defekacije povećala se s 1,35 na 1,71 kod osoba koje su konzumirale probiotik i magnezijev oksid, dok je ta vrijednost porasla s 1,51 na 1,68 u skupini koja je dobivala probiotik i laktozu hidrat. Konačno, za skupinu koja je primala placebo probiotika i magnezijevog oksida, ta je vrijednost porasla s 0,82 na 1,50.
Znanstvenici ističu kako su pretpostavljali da će magnezijev oksid biti učinkovit u poboljšanju konzistencije stolice, kao i da će probiotički soj L. reuteri DSM 17938 povećati učestalost defekacije. U konačnici, rezultati su pokazali da su oba utjecala na učestalost defekacije, a magnezijev oksid poboljšao je konzistenciju stolice. Naglašavaju potrebu za dodatnim studijama kako bi se potvrdila najučinkovitija doza i duljina trajanja liječenja.
U provedenom ispitivanju, količina primijenjenog probiotika bila je dvostruko veća od preporučene. Doziranje veće od preporučenog korišteno je zbog sigurnosnog profila probiotika.
S druge strane, rezultati su pokazali promjenu u mikrobioti crijeva. Uočeno je da, što je veća učestalost defekacije, to je manja količina bakterija koje pripadaju rodu Clostridiales u mikrobioti crijeva ispitanika. Magnezijev oksid je također značajno potisnuo prisutnost roda Dialister.
Temeljem trenutnog promatranja, istraživači su istaknuli postojeću potrebu za daljnjim otkrivanjem odnosa liječenja probioticima i njegovog utjecaja na mikrobiotu crijeva. Kako istraživanje nije uzelo u obzir životne čimbenike, uključujući prehranu ispitanika, količinu konzumirane vode i učestalost tjelovježbe, potrebne su dodatne studije koje će obuhvatiti i te aspekte. Iako trenutni dokazi nisu dovoljni za utvrđivanje opće preporuke o upotrebi probiotika za liječenje opstipacije u djece, ovaj način terapije se općenito smatra sigurnim, zaključili su istraživači.
