Hiperlipidemija, stanje karakterizirano povišenim razinama triglicerida i lipida u krvi, predstavlja rizik za razvoj ateroskleroze i kardiovaskularnih bolesti.
Ključni pokazatelji hiperlipidemije uključuju visoke razine ukupnog kolesterola (TC), lipoproteina niske gustoće (LDL) i triglicerida, kao i niske razine lipoproteina visoke gustoće (HDL). Poremećaji u metabolizmu lipida često uzrokuju disbiozu crijevne mikrobiote, negativno utječući na zdravlje domaćina.
Crijevna mikrobiota ima ključnu ulogu u imunosnoj funkciji crijeva, nutritivnoj potpori i očuvanju cjelokupnog zdravlja domaćina. Kliničke studije dodatno su potvrdile da crijevna disbioza kod osoba s hiperlipidemijom uzrokuje smanjenje broja dominantnih bakterija poput E. Coli, te onih iz rodova Lactobacillus i Bifidobacterium, uz istovremeno povećanje broja nedominantnih bakterija poput rodova Bacteroides i Enterococcus.
Probiotici su prepoznati kao potencijalno rješenje za hiperlipidemiju jer mogu smanjiti razine lipida u krvi i poboljšati sastav crijevne mikrobiote. Kombinacije probiotika pokazale su se učinkovitijima od pojedinačnih probiotičkih sojeva u poboljšanju zdravstvenih parametara. S ciljem pružanja dokaza za kliničku upotrebu probiotika u liječenju hiperlipidemije, istraženi su učinci specifičnih bakterijskih sojeva Lacobacillus casei, Bifidobacterium animalis subsp. lactis V9 i Lactobacillus plantarum P8. Cilj studije bio je razumjeti kako složeni probiotički pripravci mijenjaju sastav crijevne mikrobiote kod ispitanika s hiperlipidemijom.
Studija je uključila 33 sudionika, dobi 45 do 66 godina s hiperlipidemijom. Sudionici su nasumično raspoređeni u intervencijsku skupinu (n=18) koja je primala probiotički dodatak prehrani (2 g/dan) i atorvastatin (20 mg/dan) te kontrolnu skupinu (n=15) koja je primala placebo (2 g/dan) i atorvastatin (20 mg/dan) tijekom tri mjeseca. Probiotički dodatak prehrani sadržavao je mješavinu bakterijskih sojeva L.casei 3 × 106 CFU/g, B.animalis supsb.lactis V9 4 × 106 i L.plantarum P8 3 × 106 CFU/g. Sudionicima su svaki mjesec izmjerene tjelesna masa, tjelesna visina, opseg struka, krvni tlak te razine lipida u plazmi. Također su prikupljeni uzroci seruma i stolice. Učinci probiotika na lipide u krvi ispitani su procjenom ukupnog kolesterola, LDL-C i triglicerida.
Istraživači su uočili da je intervencijska skupina imala veću brojnost crijevnih mikroorganizama, u usporedbi s kontrolnom skupinom. Na razini vrste, probiotici nisu značajno utjecali na brojnost porodica Firmicutes, Bacteroidetes i Actinobacteria, ali su povećali razinu Tenericutes i smanjili razinu Proteobacteria.
Na razini roda, probiotici su povećali brojnost Bifidobacterium, Lactobacillus i Akkermansia te smanjili brojnost Escherichia, Eggerthella i Sutterella, u odnosu na kontrolnu skupinu. Istraživači su naglasili da Akkermansia, rod probiotičkih mikroorganizama, doprinosi smanjenju nakupljanja masti snižavanjem razine kolesterola u jetri i serumu. U obje skupine došlo je do smanjenja razina ukupnog kolesterola, triglicerida i LDL-a, u usporedbi s početnim vrijednostima.
Zaključno, probiotici optimiraju sastav crijevne mikrobiote te smanjuju udio štetnih bakterija kod osoba s hiperlipidemijom. Na temelju rezultata studije, preporučuje se koristiti probiotike u kombinaciji s atorvastatinom za liječenje hiperlipidemije.
Izvor: Medicine