Specifična kombinacija osam probiotičkih sojeva može pozitivno utjecati na profile ponašanja kod pojedine djece s poremećajem iz spektra autizma (ASD, engl. Autism Spectrum Disorders) pokazali su rezultati novog istraživanja.
Podaci objavljeni u časopisu Frontiers in Psychiatry ukazuju kako bi kombinacija bakterijskih rodova Streptococcus, Bifidobacterium i Lactobacillus mogla smanjiti mjeru ozbiljnosti autizma u djece bez probavnih smetnji. S druge strane, u autistične djece s probavnim simptomima, uzimanje probiotika povezano je s ublažavanjem nekih probavnih smetnji, adaptivnog funkcioniranja i senzornih profila, u usporedbi s placebom.
Poremećaji iz spektra autizma predstavljaju složeno razvojno stanje. Uzrok je nepoznat, ali posljednjih se godina proučava potencijalna uloga crijevne mikrobiote u razvoju ove bolesti. Podaci pokazuju kako su probavne smetnje veće kod ispitanika s ASD-om u usporedbi s njihovim vršnjacima. U pojedinim je istraživanjima uočena neravnoteža i promjena stabilnosti, raznolikosti, sastava i metabolizma crijevne mikrobiote u djece s ASD-om, u usporedbi s vršnjacima. Štoviše, druge studije izvijestile su o narušenoj crijevnoj propusnosti te pojavi sistemskih i crijevnih upalnih stanja u ispitanika s ASD-om. Rezultati studija na životinjskim modelima pokazali su kako obnavljanje normalnih komponenata crijevne mikrobiote pomoću probiotika može ispraviti nedostatke poput propusnosti crijeva, promijenjenog sastava mikrobiote crijeva i abnormalnosti povezanih s ASD-om, smanjenjem proizvodnje određenih spojeva u crijevima i apsorpcije toksina.
Kako bi ispitali potencijal mješavine probiotika u ovoj populaciji, znanstvenici su u dvostruko slijepo randomizirano ispitivanje kontrolirano placebom uključili 85 predškolaca s ASD-om. Djeci je nasumično dodijeljeno uzimanje probiotika (900 milijardi bakterija dnevno prvih mjesec dana, zatim 450 milijardi dnevno tijekom pet mjeseci) ili placeba tijekom šest mjeseci.
Nisu zabilježene sveukupne razlike između skupina za primarnu mjeru ishoda, odnosno ozbiljnost bolesti. Međutim, znanstvenici su zapazili kako je u djece bez probavnih smetnji prisutno statistički značajno smanjenje ukupne ozbiljnosti bolesti, u usporedbi s djecom bez probavnih smetnji koja su dobivala placebo.
Nadalje, kod djece s probavnim smetnjama koja su uzimala mješavinu probiotika zabilježeno je statistički značajno smanjenje probavnih smetnji i poboljšanje u osnovnom ponašanju, kao što su adaptivno funkcioniranje i multisenzorna obrada, u usporedbi s placebom.
Komentirajući potencijalne mehanizme djelovanja, znanstvenici su pretpostavili kako pozitivne promjene pronađene u djece s probavnim smetnjama mogu biti rezultat složene interakcije između probavnih smetnji i adaptivnog funkcioniranja, koja je povezana sa serotoninskim sustavom. Serotonin je neurotransmiter koji se primarno nalazi u probavnom sustavu te ima ključnu ulogu u regulaciji raspoloženja i socijalnog ponašanja.
