Sindrom iritabilnog crijeva (IBS) često je povezan s istovremenim mentalnim poremećajima. Prethodna istraživanja pokazuju da 32,1% pacijenata s IBS-om pati od subkliničke depresije, što ih čini podložnima većem riziku od razvoja težeg oblika depresije.
Provedeno je randomizirano, dvostruko slijepo, placebo-kontrolirano, paralelno kliničko ispitivanje koje je uključilo 124 bolesnika s IBS-om. Sudionici su bili ili u kategoriji normalnog raspoloženja prema rezultatima upitnika simptoma depresije (CESD-R) ili su imali subkliničku depresiju (CESD-R rezultat ≥ 16). Sudionici su nasumično podijeljeni u jednu od četiri skupine: 1) IBS s normalnim raspoloženjem na placebu, 2) IBS s normalnim raspoloženjem na probioticima, 3) IBS s subkliničkom depresijom na placebu, i 4) IBS s subkliničkom depresijom na probioticima.
Korišteni pripravak bio je mliječni napitak od 125 ml koji je sadržavao 1 milijardu CFU Lactobacillus acidophilus i Lactobacillus paracasei. Sudionici koji su primali probiotike uzimali su dva takva napitka dnevno.
Istraživači su mjerili promjene u simptomima depresije pomoću CESD-R upitnika te su procjenjivali promjene u kvaliteti života povezane s IBS-om, gastrointestinalne simptome i provodili analizu hormona kortizola i serotonina. Studiju je završilo ukupno 110 pacijenata.
Rezultati su pokazali da su samo pacijenti s IBS-om i subkliničkom depresijom koji su uzimali probiotike pokazali značajan porast razine serotonina u serumu. Uzimanje probiotika nije utjecalo na razinu serotonina kod pacijenata s IBS-om i normalnim raspoloženjem. Unatoč poboljšanju razina serotonina, uzimanje probiotika nije značajno utjecalo na razinu kortizola kod pacijenata s IBS-om i subkliničkom depresijom.
Sudionici s IBS-om i subkliničkom depresijom, bez obzira na to uzimali probiotike ili placebo, značajno su poboljšali svoje samoprijavljene simptome depresije prema CESD-R rezultatima. Također, obje skupine, i probiotička i placebo, značajno su smanjile svoje rezultate na CESD-R nakon studije. Nakon istraživanja, 65,4% sudionika koji su primili probiotik ili placebo kategorizirani su kao osobe s normalnim raspoloženjem.
Kvaliteta života također se značajno poboljšala za 7,1%, postižući prosječan rezultat od 83,1 kod pacijenata s IBS-om i subkliničkom depresijom. Najizraženija poboljšanja u kvaliteti života primijećena su u smanjenju osjećaja disforije ili neugodnog raspoloženja, zabrinutosti za zdravlje i izbjegavanja hrane.
Sudionici s normalnim raspoloženjem i IBS-om koji su uzimali probiotike nisu prijavili značajna poboljšanja u kvaliteti života.
Sve četiri skupine su prijavile značajno poboljšanje težine simptoma IBS-a nakon istraživanja, s većom stopom remisije i blagih oblika IBS-a. Pacijenti s IBS-om i subkliničkom depresijom koji su uzimali probiotike imali su povećanu stopu remisije za 15,4%.
Stoga istraživači zaključuju da konzumiranje mliječnog napitka s dva probiotička soja može poboljšati razinu serotonina kod osoba koje pate od sindroma iritabilnog crijeva (IBS) i subkliničke depresije.
Izvor: Scientific Reports