U istraživanju objavljenom u časopisu Nature Neuroscience otkriveno je da stres majke u trudnoći i izlaganje vaginalnoj mikrobioti pri porodu mogu pridonijeti povećanju rizika od psiholoških poremećaja potomaka u kasnijoj dobi.
Za ovo su istraživanje znanstvenici transplantirali vaginalnu mikrobiotu majki miša na njihove potomke. Transplantacija se obavljala s majki koje su bile pod stresom ili bez stresa na muške potomke rođene carskim rezom, također pod stresom ili bez stresa.
Rezultati su otkrili da su potomci koji su bili izloženi stresu u utrobi te kasnije i mikrobioti, koja je između ostalog uključivala i bakterije E. coli, S. acidominimus i Peptococcaceae majki pod stresom, izgubili na tjelesnoj masi, dok im je u odrasloj dobi porasla razina hormona stresa.
Također je uočeno da se ovi rezultati djelomično javljaju i kod potomaka bez prisutnog stresa ako se na njih prenese mikrobiota majki koje su bile pod stresom. Bitno je spomenuti da mikrobiota majki bez prisutnog stresa nije mogla izliječiti negativne učinke stresa koji se potomcima pojavio već u utrobi.
Dobivenim podacima znanstvenici su zaključili da su potomci pod neizravnim utjecajem majčine vaginalne mikrobiote s kojom dolaze u kontakt pri rođenju. Smatraju da kod ljudi stres majke tijekom trudnoće može značiti veći rizik od psiholoških poremećaja djeteta u kasnijoj dobi. Zasad nije poznato utječe li i vaginalna mikrobiota na taj rizik.
