Josip Rešetar

Datum objave: 04. 09. 2018.

Pretilost je najsmrtonosnija bolest modernog doba od čijih posljedica godišnje umre preko 2,8 milijuna svjetskog stanovništva.

Brojne javnozdravstvene kampanje ne uspijevaju staviti epidemiju pretilosti pod kontrolu, dok primjena lijekova izaziva širok spektar popratnih nuspojava.

U novom preglednom radu znanstvenici su analizirali može li primjena prebiotika – komponenti hrane koje podržavaju rast dobrih bakterija u crijevima, utjecati na smanjenje rizika za pretilost.

U istraživanju je analizirana primjena biljaka s visokim prebiotičkim potencijalom – cikorije, jeruzalemske artičoke, šparoge, češnjaka, banane. Naime, pokazalo se da primjena prebiotika doprinosi smanjenju proupalnih lipopolisaharida (LPS) te povećanju kratkolančanih masnih kiselina (SCFA) koje djeluju blagotvorno na zdravlje crijeva i crijevnu propusnost.

Prebiotičke komponente, uz to što nemaju neželjene nuspojave, dodatno pokazuju pozitivan učinak na razinu ukupnog kolesterola, LDL kolesterola te inzulinsku osjetljivost.

Poboljšanje inzulinske osjetljivosti, održavanje poželjne glikemije te smanjenje upalnih procesa rezultat su prebiotičke terapije zbog čega znanstvenici naglašavaju da korištenjem prebiotika ne samo da je moguće smanjiti rizik za pretilost već i za daleko kompleksniji metabolički sindrom.

Izvor: Food Research International
 

Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: debljina, prebiotici,

Komentari