Pretilost u trudnoći povezana sa zaostajanjem u razvoju

U nedavnom istraživanju, zabilježili su zaostajanje u razvoju motoričkih sposobnosti djece predškolskog uzrasta i niži IQ u djetinjstvu kod dječaka čije su majke bile pretile u trudnoći. Tim epidemiologa, nutricionista i istraživača zdravlja okoliša utvrdio je da su razlike usporedive s utjecajem izloženosti olovu u ranom djetinjstvu. Rezultati su objavljeni u časopisu BMC Pediatrics.

U ispitivanje je uključeno 368 majki i njihove djece, a svi su se nalazili u sličnim ekonomskim okolnostima. Proučavani su tijekom majčine trudnoće te u vremenu kada su djeca bila dobi od 3 i 7 godina.

U dobi od 3 godine, istraživači su mjerili dječje motoričke sposobnosti i otkrili da je pretilost majke tijekom trudnoće snažno povezana s nižim motoričkim sposobnostima kod dječaka. U dobi od 7 godina ponovno su proveli mjerenje i otkrili da su dječaci čije su majke bile prekomjerne tjelesne mase ili pretile u trudnoći postigli manje bodova na IQ testu (čak 5 ili više), u usporedbi s dječacima čije su majke održavale normalnu tjelesnu masu.

Nije pronađena takva povezanost kod djevojčica. Ono što je upečatljivo jest da su znanstvenici, čak i koristeći različite razvojne procjene prilagođene uzrastu, ustanovili da se te povezanosti događaju i u ranom i u srednjem djetinjstvu, što znači da se ti učinci zadržavaju s vremenom.

Nije posve jasno zašto bi pretilost u trudnoći utjecala na zdravlje djeteta kasnije, iako su prethodna istraživanja otkrila povezanost prehrane majke i kognitivnog razvoja, poput viših rezultata IQ-a kod djece čije majke imaju više razine omega – 3 masnih kiselina. Razlike u prehrani i ponašanju mogu biti pokretački faktori, ili na razvoj fetusa mogu utjecati procesi koji se većinom događaju u organizmu pretilih osoba, kao što su upala, metabolički stres, hormonalni poremećaji i velike količine inzulina i glukoze.

Istraživači su u analizi kontrolirali nekoliko čimbenika, uključujući rasu, nacionalnost, bračni status, majčino obrazovanje i inteligenciju, kao i jesu li djeca rođena prijevremeno ili izložena otrovnim kemikalijama iz okoliša, poput onečišćenja zraka. Prehrana trudnica i dojenje nije bilo uključeno u analizu.

Tim je također proučio i utjecaj njegujućeg okruženja u obitelji, gledajući kako roditelji komuniciraju sa svojom djecom i jesu li djetetu osigurane knjige i igračke. Njegujuće kućno okruženje umanjilo je negativne učinke pretilosti. Međutim, znanstvenici ističu da je učinak i dalje prisutan, unatoč smanjenju.

Ovo nije prva studija koja je otkrila da su dječaci unutar maternice osjetljiviji. Ranija istraživanja otkrila su niži IQ kod dječaka, ali ne i djevojčica čije su majke bile izložene olovu, a istraživanje iz 2019. pokazalo je da su dječaci čije su majke bile izložene fluoru u trudnoći imali niži IQ rezultat. Budući da IQ u djetinjstvu utječe na razinu obrazovanja, socioekonomskog statusa i profesionalnog uspjeha kasnije u životu, istraživači tvrde kako postoji mogućnost da utjecaji ostanu prisutni u odrasloj dobi.

Istraživački tim savjetovao je ženama u trudnoći koje pate od pretilosti ili prekomjerne tjelesne mase pridržavati se uravnotežene prehrane bogate voćem i povrćem, uzimati prenatalne dodatke prehrani, uvesti tjelesnu aktivnost i osigurati unos dovoljne količine masnih kiselina, poput one koja se nalazi u ribljem ulju. Stvaranje njegujućeg kućnog okruženja za djecu također je važno, kao i redoviti posjeti liječniku, uključujući i razdoblje tijekom trudnoće, kako bi se razgovaralo o kontroliranju tjelesne mase.