Prehranom do smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti

Znanstvenici su u svrhu istraživanja proučili podatke prikupljene između 1990. i 2016. godine. Analizirali su rasprostranjenost kardiovaskularnih bolesti (poput srčanog i moždanog udara) u 51 zemlji Europe, Bliskog istoka i Središnje Azije. Zatim su izračunali postotak smrti kao posljedice neuravnotežene prehrane.

Preglednim radom utvrđeno je da je do pojave kardiovaskularnih bolesti ponajviše došlo uslijed dugotrajne prehrane siromašne cjelovitim žitaricama (20,4%), orašastim plodovima i sjemenkama (16,2%), voćem (12,5%) te omega-3  masnim kiselinama (10,8%), koja je istovremeno sadržavala visoke količine natrija (12,0%).

U Istočnoj je Europi najveći broj smrti prouzročenih kardiovaskularnim bolestima bio u Rusiji, dok je taj broj u odnosu na ukupni broj smrti bio najveći u Ukrajini (38,2%).

U Zapadnoj i Istočnoj Europi te Središnjoj Aziji glavni čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti bio je vrlo nizak unos orašastih plodova i sjemenki, dok je u Središnjoj Europi uzrok tome bio prekomjeran unos natrija.

Smanjenje u broju smrti povezanih s kardiovaskularnim bolestima od 1990. do 2016. je za Zapadnu Europu bilo 34%, a za Središnju Europu 25%, od čega su najveća smanjenja bila u Velikoj Britaniji, Nizozemskoj i Srbiji. U istočnoeuropskim je zemljama do poboljšanja zdravlja došlo zbog sve češće konzumacije voća i unosa omega-3 masnih kiselina, dok se u Središnjoj Europi i Aziji zdravlje poboljšalo povećanjem konzumacije voća i povrća te smanjenjem unosa natrija.

Izvor: European Journal of Epidemiology