Prehrana za smanjenje simptoma crijevnih poremećaja

Prehrana s niskim udjelom prirodnih šećera može smanjiti simptome kod bolesnika s određenim poremećajima crijeva, poput sindroma iritabilnog crijeva.

Ključna strategija u liječenju funkcionalnih gastrointestinalnih simptoma je izbor hrane, odnosno izbjegavanje hrane koja može pogoršati navedene simptome.

Dr. Peter Gibson, suosnivač tzv. "low-FODMAP" dijete, smatra da su kratkolančani ugljikohidrati, male osmotski aktivne molekule koje se slabo apsorbiraju i brzo fermentiraju, odgovorni za crijevne simptome poput nadutosti, vjetrova, abdominalne boli i promjena u načinu pražnjenja crijeva.

Izraz FODMAP odnosi se na fermentabilne oligosaharide (uključujući fruktooligosaharide iz pšenice, raži, luka, češnjaka, artičoka, te galaktooligosaharide iz graha, slanutka i leće), disaharide (mliječni proizvodi osim tvrdog sira), monosaharide (voće koje sadrži više fruktoze nego glukoze, med, jabuke, mango, kukuruzni sirup) i poliole (sorbitol, manitol, jabuke, kruške, gljive, cvjetača, maltitol, ksilitol), a „low FODMAP“ znači niski unos navedenih namirnica i sastojaka hrane.

Mnoge studije utvrdile su pozitivne učinke "low FODMAP " dijete kod određenih bolesnika s funkcionalnim poremećajima crijeva, čime se znatno smanjila primjena lijekova. Ta je dijeta bazirana na nekoliko principa, kao npr. činjenici da su glavni funkcionalni crijevni simptomi porijeklom iz crijeva, gdje enterički živčani sustav kontrolira neke od funkcija poput sekrecije, protoka krvi i rasta sluznice. Stoga, jaki stimulansi iz hrane utječu na motilitet i uzrokuju bol i nelagodu. Također hrana može dovesti do širenja lumena crijeva, što predstavlja problem kod osoba sa sindromom iritabilnog crijeva, no ako prepoznamo koje prehrambene komponente bi mogle pokrenuti neki određeni učinak, moramo smanjiti unos tih sastojaka hrane i na taj ćemo način biti u mogućnosti smanjiti i simptome.

Izvor: American College of Gastroenterology (ACG) 2011 Annual Scientific Meeting and Postgraduate Course