Nekoliko je poznatih rizičnih čimbenika razvoja karcinoma dojke: rana menarha, kasni nastup menopauze i kasni prvi porođaj – nakon navršene 30. godine života.
Nova istraživanja pokazuju i da gustoća tkiva dojke također može ukazivati na potencijalni rizik, no još nije u potpunosti jasno zašto.
U nedavnoj analizi američki znanstvenici su ispitali je li unos masti tijekom adolescencije povezan s gustoćom tkiva grudi u odrasloj dobi. Za potrebe analize poslužili su podaci prikupljeni u jednoj prehrambenoj intervencijskoj studiji u kojoj je sudjelovalo 177 mladih ispitanica kojima su u dobi od 10-18 godina u pet navrata ispitane prehrambene navike. Ovi podaci zatim su uspoređeni s rezultatima snimanja dojki magnetskom rezonancijom u dobi od 25-29 godina.
Nakon obrade podataka, tijekom koje su u obzir uzeti mnogi potencijalni ometajući čimbenici, primijećeno je da je viši unos zasićenih masti bio povezan s povećanim udjelom tzv. gustog tkiva dojki, kojeg zapravo predstavlja žljezdano tkivo. Naime, ispitanice koje su unosile najviše zasićenih masti, u odrasloj su dobi imale udio gustog volumena dojki (DBV) od 21,5 %, dok su one s najnižim unosom zasićenih masti imale prosječan udio od 16,4 %. Što se tiče unosa jednostruko nezasićenih masnih kiselina, rezultati su bili obrnuti – viši unos ovih masnih kiselina bio je povezan s nižim udjelom DBV-a.
Iako se ovo područje trebalo dodatno istražiti, autori su naveli kako rezultati sugeriraju da bi se poboljšanjem prehrane adolescentica mogao sniziti rizik od budućeg razvoja karcinoma dojke.
Izvor: Cancer Epidemiology, Biomarkers & Prevention