Prehrana sa niskim udjelom masnoća

Datum objave: 01. 01. 2005.

U posljednjih dvadesetak godina dosta se raspravljalo o količini i vrsti prehrambenih masnoća koje bi trebale biti sastavni dio dobro izbalansirane prehrane. Iako su u mnogim medijima masti proglašene "najvećim neprijateljem" zdravlja i estetike čovjeka, masti zapravo igraju nekoliko vrlo važnih uloga.
Prehrambene masnoće:

  • osiguravaju organizmu energiju (1 g masti osigurava 9 kilokaorija)

  • pomažu u održavanju tjelesne temperature i štite vitalne organe od ozljeda

  • sudjeluju u izgradnji stanica i nekih hormona

  • pomažu apsorpciju vitamina topivih u mastima

  • osiguravaju esencijalne masne kiseline neophodne za odvijanje važnih fizioloških procesa
  • Prekomjeran unos "loših" masnoća, međutim, može izazvati ozbiljne i brojne posljedice za zdravlje, počevši od pretilosti, hipertenzije, ateroskleroze...do srčanog i moždanog udara. Iz navedenog razloga, većina zdravstvenih i nutricionističkih organizacija složila se oko preporuka o unosu masnoća.
    One glase:

  • maksimalni dnevni unos masnoća ne bi trebao iznositi više od 30 % ukupnog dnevnog kalorijskog unosa

  • maksimalni dnevni unos zasićenih masnoća ne bi trebao iznositi više od 10 % ukupnog dnevnog kalorijskog unosa
  • Općenito, bilo koji tip prehrane, bez obzira na vrste namirnica koje su uključene ili isključene, a koji poštuje gore navedene preporuke o unosu masnoća, može se smatrati prehranom sa niskim udjelom masnoća. Iako podržana od većine nutricionista, ukoliko nije pravilno izbalansirana, ni ova prehrana ne mora nužno biti zdrava.
    Primjerice, dešava se da osobe koje izbacuju masnoće iz prehrane postaju sklone povećanom unosu namirnica bogatih rafiniranim ugljikohidratima (bijelim šećerom i brašnom), ili namirnicama koje sadrže previše soli, aditiva i konzervansa, a pri tome zanemaruju unos organizmu neophodnih vitamina, minerala i esencijalnih masnih kiselina.
    Nekoliko savjeta kako smanjiti udio masnoća u prehrani, a ne zanemariti ostale važne nutrijente:

  • Izbjegavajte namirnice koje sadržavaju hidrogenirana ulja, tzv. trans masne kiseline. Veliki broj istraživanja ukazuje na potencijalno štetno djelovanje ovih masnoća na zdravlje

  • Pažljivo čitajte deklaracije proizvoda i obratite pri tome pažnu na veličinu serviranja i broj serviranja u pakiranju

  • Smanjite unos mesa, posebice crvenoga

  • Ukoliko jedete meso odaberite krto meso i uklonite sve vidljive masnoće prije kuhanja

  • Ograničite unos mliječnih proizvoda sa visokum udjelom mliječne masti

  • Povećajte unos voća i povrća te cjelovitih žitarica

  • Smanjite unos masnih dodataka jelima , primjerice majoneze i maslaca
  • Povećajte unos plave ribe
  • Kada pokušavate smanjiti ukupan unos masnoća u svojoj prehrani, jako je važno da razumijete termine koji su naznačeni na deklaracijama proizvoda.

    Fat Free (ne sadrži masnoće): proizvod sadrži manje od 0.5g masnoća po serviranju
    Saturated Fat Free (ne sadrži zasićene masnoće): proizvod sadrži manje od 0.5g zasićenih masnoća po serviranju, a pri tome količina tras masnih kiselina ne iznosi više od 1 % ukupnih masnoća
    Low Fat (nizak udio masnoća): proizvod sadrži manje od 3 g masnoća po serviranju
    Low Saturated Fat (nizak udio zasićenih masnoća): sadrži manje od 1 g zasićanih masnoća po serviranju, a pri tome kalorije od zasićenih masnoća ne smiju iznositi više od 15 % ukupnih kalorija
    Reduced or Less Fat (smanjen udio masnoća): proizvodi sadrži barem 25% manje masti po serviranju u odnosu na referentnu namirnicu
    Reduced or Less Saturated Fat (smanjen udio zasićenih masnoća): proizvod sadrži barem 25 % masnoća manje po serviranju u odnosu na isti punomasan proizvod. Primjerice, kada na deklaraciji mlijeka stoji "reduced fat", znači da to mlijeko ima barem 25 % manje masnoća u odnosu na neobrano mlijeko

    Namirnice koje se preporučaju
    Zdrava prehrana sa niskim udjelom masnoća podrazumijeva konzumaciju cjelovitih žitarica, grahorica, plave ribe, voća i povrća jednako kao i male količine namirnica koje su izvori masnoća uključujući orašaste plodove, sjemenke, biljna ulja (posebice ona koja sadrže mononezasićene masne kiselie, primjerice maslinovo ulje).
    Namirnice koje je potrebno izbjegavati
    Prehrana sa niskim udjelom masnoća najšešće isključuje punomasne mliječne proizvode, majonezu, margarin, masno meso. Ekstremne dijete isključuju sve namirnice animalnog porijekla

    Kome se preporuča...
    Ukoliko nastojite smanjiti tjelesnu masu pazeći na ukupan unos kalorija, prehrana sa niskim udjelom masnoća je dobar izbor. Također, ukoliko patite od bolesti srca ili imate neki oblik maligne bolesti, ili naginjete na njih s obzirom na povijest bolesti u vašoj obitelji, ovaj tip prehrane može djelovati blagotvorno i moguće poboljšati vaše zdravlje.

    Malo je vjerojatno da će prehrana sa niskim udjelom masnoća uzrokovati neku štetu zdravlju odrasle osobe čija je prehrana dobro izbalansirana, odnosno ukoliko sadrži nutrijente u adekvatnim količinama, i ukoliko ne isključuje esencijalne masne kiseline, posebice omega-3. Nasuprot, ovakav tip prehrane preporuka je većine nutricionista.

    Ipak, važno je naglasiti da adolescenti i djeca, posebice ona mlađa, zahtijevaju masnoće za pravillan rast i razvoj. Upravo iz navedenog razloga, restrikacije unosa masnoća u ovim razdobljima moraju biti kontrolirane, a za djecu mlađu od dvije godine se nikako ne preporučaju.
    Iva Alebić, dipl.ing.

    Pošalji prijatelju na email

    Komentari