Prehrana i rizik od relapsa ulceroznog kolitisa

Istraživanje objavljeno u časopisu Gut obuhvatilo je 183 pacijenta koji su, u prosjeku, šest godina bolovali od ulceroznog kolitisa, a obrađivani su u dvije engleske bolnice. Tijekom trajanja studije, bilježile su se promjene u stolici: učestalost, krv, proljev. Prehrambene navike pratile su se uz pomoć upitnika učestalosti unosa obroka koji je obuhvatio 107 vrsta najčešće konzumiranih namirnica gdje je veličina serviranja određivana uz pomoć atlasa hrane. Kako bi se definirao sadržaj sumpora u namirnicama, koristile su se tablice nutritivnih vrijednosti namirnica.

Tijekom jednogodišnjag monitoringa, kod otprilike polovice (52%) pacijenata došlo je do relapsa bolesti. Pacijenti koji su konzumirali najviše mesa (100 g ili više dnevno) i općenito proteina životinjskog podrijetla, imali su tri puta veći rizik za relaps u odnosu na one koji su jeli najmanje mesa (50 g dnevno). Ukoliko se radilo o crvenom ili procesiranom mesu, rizik je bio još veći: štoviše, čak 5 puta veći. Pacijenti koji su dnevno pili više od 2 jedinice alkoholnog pića imali su tri puta veći rizik za relaps u odnosu na one koji su pili jednu i manje jedinicu alkohola dnevno. Mlijeko i mliječni proizvodi nisu povećavali rizik od relapsa bolesti.

Ispitivanjem komponenata hrane, pokazano je da visok unos sumpora i sulfata povećava rizik za relaps bolesti. Glavni prehrambeni izvori sumpora su aminokiseline koje sadrže sumpor, a nalaze se u većini namirnica bogatih proteinima: crvenom mesu, mlijeku, jajima, orasima. Sulfati su u većoj mjeri prisutni u biljkama krstašicama, primjerice brokuli, te u procesiranim namircinama, posebice kruhu, pivu, kobasicama i sušenom voću. Veliki broj alkoholnih pića također sadrže sulfate.

Istraživači smatraju da bi upravo prisutnost sumpora i sulfata u crvenom mesu i alkoholu moglo biti objašnjenje za povećanje rizika od relapsa bolesti kod povećanog unosa spomenutih namirnica. Prehrana bogata sumporom rezultira nastanskom hidrogen sulfida, spoja koji oštećuje sluznicu crijeva.

Izvor: Gut 2004; 53: 1399-1401