Prehrana dojenčadi

Idealni režim prehrane za dijete tijekom prve godine života je dojenje, i to prvih 4 do 6 mjeseci. Nakon toga polagano se uvodi kruta hrana, te se nastavlja s dojenjem. Ukoliko majka iz bilo kojeg razloga ne doji, komercijalna dojenačka formula zadovoljit će potrebe dojenčeta.
Majčino mlijeko - najbolja hrana
Majčino mlijeko idealna je prva hrana za novorođenče, a ono je ujedno i osnovna preporuka pedijatara i nutricionista. Jedinstveno prilagođene i lako probavljive hranjive tvari u majčinom mlijeku zadovoljavaju potrebe dojenčadi, te im omogućuju pravilan rast i razvoj. Naravno, prehrana žene u razdoblju laktacije neobično je važna za pravilnu produkciju i kvalitetu mlijeka. Posebnu važnost treba pridavati adekvatnom unosu tekućine i energije. Smatra se da je ženama u razdoblju laktacije potrebno dodatnih 500 kcal dnevno. Istovremeno valja izbjegavati začinjenu hranu, češnjak, alkohol i kavu jer ove namirnice sadrže tvari koje mogu dospjeti u mlijeko i kod djeteta izazvati neželjene reakcije. Prva tekućina koja se stvara u dojkama nakon porođaja naziva se kolostrum. Kolostrum je žućkasta tekućina izrazito bogata proteinima, antitijelima, mineralima i vitaminima. Iako se može činiti da kolostrum ne osigurava dovoljnu količinu hranjivih tvari i energije, obično nije potrebna nadohrana. Majka ne smije uskratiti svojem novorođenčetu kolostrum jer ova dragocjena tekućina predstavlja prvo naoružavanje obrambenog sustava djeteta.
U posljednjih nekoliko desetljeća sve se više pažnje posvećuje znanstvenim dokazima o povoljnim utjecajima dojenja na zdravlje majki i dojenčadi. Majčino mlijeko pruža zaštitu od infekcija, prenoseći važne antiinfektivne čimbenike s majke na dijete. Djeca hranjena majčinim mlijekom rjeđe obolijevaju od alergija, infekcija uha, bolesti dišnog sustava i infekcija urinarnog sustava, nego djeca hranjena komercijalnim formulama. U dojene djece rjeđe su epizode probavnih smetnji, poput dojenačkih proljeva i zatvora. Proces dojenja ujedno stvara duboku psihološku vezu između majke i djeteta.
Definiran je jedinstveni uzorak rasta djece dojene majčinim mlijekom, a potencijalne dalekosežne posljedice dojenja na kronične bolesti ocjenjuju se u epidemiološkim studijama. Smatra se da dojenje štiti od razvoja dijabetesa i pretilosti u odrasloj dobi, a nekoliko znanstvenih studija pokazalo je da dojena djeca imaju viši stupanj inteligencije od djece koja nisu hranjena majčinim mlijekom.
Dojenačke formule

Dojenčad čije majke iz medicinskih ili drugih razloga ne mogu dojiti svoju dojenčad, obično se hrani dojenačkim formulama temeljenim na kravljem mlijeku ili soji.

Nemodificirano kravlje mlijeko nije prikladno za dojenčad. Zbog visokog udjela proteina i minerala dolazi do opterećenja bubrega, a poznato je da se suvišni dušik i minerali izlučuju iz organizma putem bubrega. Kravlje mlijeko zbog svojeg sastava može izazvati krvarenja u gastrointestinalom sustavu dojenčeta, te posljedičnu anemiju. Primjena kravljeg mlijeka dozvoljena je od prve godine života.
Evolucija dojenačkih formula

Alternativa majčinom mlijeku spominje se i upotrebljava još od Kamenog doba. Naprave za prehranu dojenčadi pronađene su u grobnicama stare Grčke. Zapisi iz 1600 godine opisuju hranjenje dojenčadi sa mješavinom žitarica i vode, nakon odvikavanja od majčinog mlijeka. Na početku dvadesetog stoljeća počinje se koristiti mlijeko u prahu kao temeljni sastojak dojenačke formule. Prva formula sadržavala je mlijeko u prahu, vodu, ulje jetre bakalara (zbog adekvatne opskrbe vitaminima topljivima u mastima), te narančin sok ili neki zaslađivač poput meda. Tijekom šezdesetih godina dvadesetog stoljeća komercijalne dojenačke formule postale su moda, budući da je bilo sve više zaposlenih mladih žena.
Moderna era dojenačkih formula započela je razvojem komercijanih pripravaka na bazi obranog kravljeg mlijeka s dodatkom životinjske i biljne masti kako bi se postigao lipidni profil humanog mlijeka.
Sastav dojenačkih formula

Sve dojenačke formule slične su po svojem sastavu, budući da su količine makronutrijenata i mikronutrijenata, te energetska vrijednost određeni strogim pravilnicima. Razvojem i poboljšavanjem dojenačkih formula nastoje se postići kvantitativne i kvalitativne osobine majčinog mlijeka, što do sada nije uspjelo, a mala je vjerojatnost da će se to postići i u budućnosti s obzirom na to da se neki elementi majčinog mlijeka nisu potpuno definirali.
Ravnoteža masti u dojenačkim formulama neobično je važna, te se stoga nerijetko na pakovinama navodi udio zasićenih i nezasićenih masnih kiselina, te sadržaj esencijalnih masnih kiselina – linolne i linolenske. Kolesterol nije prisutan u svim formulama koje su zastupljene na hrvatskom tržištu, no u majčinom mlijeku ga ima. Uloga kolesterola vrlo je važna u pravilnom razvoju dojenčadi, te je stoga prisustvo adekvatne količine kolesterola poželjno i u dojenačkim formulama. Sve kvalitetne dojenačke formule obogaćene su željezom, budući de se povećana učestalost anemije u dojenčadi povezivala sa dojenačkim formulama koje nisu bile obogaćene željezom. Iz tog razloga, formule obogaćene željezom preporučuju se za svu dojenčad.

Kliničke studije nisu dokazale da formule obogaćene željezom uzrokuju konstipaciju, kolike i bljuckanje.
Formule temeljene na soji prilično su prisutne na svjetskom tržištu.Dokazano je da dojenčad hranjena takvim formulama napreduje jednako dobro kao i dojenčad hranjena formulama temeljenim na kravljem mlijeku. U posljednje vrijeme, nekoliko znanstvenih studija ukazalo je na štetnost formula temeljenih na soji, zbog prisustva visoke razine fitoestrogena. Postoji kontroverza kod primjene sojinih formula zbog udjela fitoestrogena ili izoflavona koji je nekoliko tisuća puta viši od njihovog udjela u majčinom mlijeku ili formulama temeljenim na kravljem mlijeku. Znanstvenike su zabrinuli dokazi da su životinje, koje su dobivale velike količine fitoestrogena, pokazale probleme sa plodnošću, a s obzirom da je fitoestrogen iz soje prisutan u nekim formulama za dojenčad istražuje se mogućnost negativnog djelovanja na spolni razvoj dojenčadi.Upitno je da li ova izloženost fitoestrogenima može imati utjecaja na rast i razvoj.
Dojenačke formule za posebne potrebe

Postoje brojne situacije, poput alergija, genetskih abnormalnosti i prerano rođene djece, koje mjenjaju prehrambene potrebe novorođenčadi. Kako bi se zadovoljile ove neuobičajene potrebe , razvijene su specijane formule.
Alergija na kravlje mlijeko primjer je relativno rijetkog stanja povezanog s prehranom koje može biti prilično ozbiljno ali se jednostavno kontrolira modificiranom prehranom. Mlijeko sadrži preko 25 proteina koji mogu uzrokovati alergiju. Neki od njih inaktiviraju se zagrijavanjem. Za djecu koja ne podnose majčino ili kravlje mlijeko dostupne su formule temeljene na sojinim proteinima. Za dojenčad koja ne podnosi sojine proteine prikladne su formule koje sadrže razgrađene proteine a nazivaju se hidrolizati proteina.
Prerano rođena djeca imaju specijalne potrebe jer nemaju potpuno razvijene sustave organa ili metaboličke puteve. Ponekad su prerano rođena djeca previše mala i slaba da bi mogla sisati, te se tada majčino mlijeko ili dojenačka formula daje putem sonde. Neki nutrijenti koji se normalno stvaraju u organizmu na vrijeme rođenog djeteta, ne mogu se sintetizirati kod prerano rođene djece, te je stoga veoma važno osigurati unos tih nutrijenata putem formule. Primjerice, prerano rođena djeca ne mogu sintetizirati aminokiseline tirozin i cistein, te omega - 3 masne kiseline. Ove i druge tvari, poput taurina i karnitina, potrebne su u većim količinama prerano rođenoj djeci.

Zbog izrazito brzog rasta i razvoja, potrebe za energijom, proteinima, te vitaminima i mineralima povišene su u prerano rođene djece. Dojenačke formule diznajnirane su da bi zadovoljile sve prehrambene potrebe ovakove djece.
Relativno čest problem u dojenčadi su kolike, gastrointestinalni grčevi popraćeni upornim plačem. Kolike se obično javljaju u prvih nekoliko tjedana i traju tijekom prva tri mjeseca. Kolike su primjećene kod dojene djece i djece hranjene dojenačkim formulama. Iako uzrok kolika nije pouzdano poznat smatra se da kolike uzrokuju crijevni plinovi koji nastaju zbog nepodnošenja mlijeka, nepravilnog hranjenja ili nezrelosti središnjeg živčanog sustava. Proizvođači dojenačkih formula, u želji da privuku što više zabrinutih roditelja, ističu na pakovinama kako upravo njihova formula pomaže kod kolika. Nažalost, dokaz o učinkovitosti određene supstance na intenzitet kolika ne postoji.

Obogaćivanje dojenačkih formula – trend ili budućnost?

Osnovni sastojci dojenačkih formula, poput ugljikohidrata, masti, proteina, te vitamina i minerala, zastupljeni su u komercijalnim dojenačkim formulama u vrlo sličnim količinama. Dodanu vrijednost formulama koje trenutno lansira prehrambena industrija daju tvari koje su prisutne u majčinom mlijeku, a u formulama ih do nedavno nije bilo. Trenutno se najveći napori ulažu u obogaćivanje dojenačkih formula dugolančanim višestruko nezasićenim masnim kiselinama (omega - 3, omega - 6) koje su pronađene u majčinom mlijeku, no nema ih u kravljem mlijeku. Istraživanja ukazuju da su ove masne kiseline uključene u razvoj kognitivnih sposobnosti i vida. Dakako, nema dovoljno dokaza da su djeca hranjena formulama bez ovih masnih kiselina ugrožena u bilo kojem smislu. Dokozaheksaenska kiselina (DHA) i arahidonska kiselina (AA) su dugolančane višestruko nezasićene masne kiseline koje potiču razvoj mozga i poboljšavaju vid. Prisutne su u majčinom mlijeku i u dječjim formulama u nekim europskim zemljama, uključujući i Hrvatsku.
Oligosaharidi (prebiotici), ili neprobavljivi ugljikohidrati koji stimuliraju rast pozitivnih bakterija u intestinalnom sustavu, prisutni su u majčinom mlijeku, te se u posljednje vrijeme mogu pronaći i u dojenačkim formulama. Spoznaje o neobičnoj važnosti pravilne ravnoteže mikroflore crijevnog sustava u dojenčadi rezultirale su dodavanjem pozitivnih bakterija ili probiotika u dojenačke formule. Probiotici i prebiotici zajednički djeluju na ravnotežu crijevne mikroflore, te pozitivno djeluju na lokalno i sustavno zdravlje dojenčadi.

Nukleotidi su relativno nov dodatak dojenačkim formulama, a dodaju se jer su pronađeni u sastavu majčinog mlijeka.
Svi pomaci i unaprijeđenja sastava dojenačkih formula pohvalni su jer imaju jasnu ideju vodilju – postići sastav što sličniji majčinom mlijeku. Međutim, korištenje dodanih tvari za marketinško isticanje kako je upravo taj dodatak ključ superiornosti formule koja ga sadrži nad ostalim formulama, pomalo je ishitreno. Korak po korak, možda znanost i industrija, ruku pod ruku, potpuno približe sastav dojenačkih formula sastavu majčinog mlijeka, te tako osiguraju najbolji nadomjestak dojenčadi kojoj je iz bilo kojeg razloga uskraćeno majčino mlijeko.

Darija Vranešić, dipl.ing.