Prehrana dojenčadi

Nutritivne potrebe dojenčadi uključuju intenzitet rasta, potrošnju energije, bazalni metabolizam i interakciju unesenih nutrijenata.. Za svega nekoliko nutrijenata definirane su minimalne prihvatljive razine unosa, a za većinu nutrijenata preporučene vrijednosti unosa ekstrapolirane su iz unosa zdrave dojenčadi koja pravilno napreduje.

Mikronutrijenti

Food and Nutrition Board i National Academy of Sciences redefinirali su vrijednosti nutritivnog unosa za magnezij, kalcij i fosfor, te se kao mjerodavna vrijednost uzima vrijednost adekvatnog unosa, a to je srednja vrijednost unosa nutrijenta potrebna za održanje optimalnog zdravlja koja je niža od prethodne, RDA vrijednosti.
TABLICA 1.

Nutrijent

Dob (godine)

0,0 - 0,5

0,5 - 1,0

Energetske potrebe (kcal)

Tj. masa (kg) x 108

Tj. Masa (kg) x 98

Potrebe proteina (g)

Tj. masa (kg) x 2,2

Tj. Masa (kg) x 1,6

Vitamin A (µg RE)

375

375

Vitamin D (µg) : RDA, AI

5

5

Vitamin E (mg)

3

4

Vitamin K (µg)

5

10

Vitamin C (mg)

30

35

Tiamin (mg): RDA, AI

0,2

0,3

Riboflavin (mg): RDA, AI

0,3

0,4

Niacin (mg NE): RDA, AI

2

4

Vitamin B6 (mg): RDA, AI

0,1

0,3

Folna kiselina (µg): RDA, AI

65

80

Vitamin B12(µg) : RDA, AI

0,4

0,5

Pantotenska kiselina (mg): AI

1,7

1,8

Biotin (µg) : AI

5

6

Kolin (mg): AI

125

150

Kalcij (mg): AI

210

270

Fosfor (mg): RDA, AI

100

275

Magnezij (mg): RDA, AI

30

75

Željezo (mg): RDA

6

10

Cink (mg): RDA

5

5

Jod (µg): RDA

40

50

Selen (µg): RDA

10

15

Fluorid (mg): AI

0,01

0,5
RDA vrijednosti su one količine nutrijenata koje zadovoljavaju potrebe gotovo svih (97-98 %) pojedinaca u skupini. Za zdravu djecu, dojenu majčinim mlijekom, AU je srednji unos. AU za ostale dobne skupine i spolove pokriva potrebe svih pojedinaca u grupi, no nedostatak znanstvenih dokaza onemogučuje preciziranje postotka pojedinaca koji su osigurani navedenim dozama AU.
ND = nije definiran točan iznos zbog nedostatka znanstvenih dokaza koji se tiču neželjenih učinaka.

Izvor unosa trebala bi biti isključivo hrana, kako bi se onemogučio visoki unos.
Izvori: Dietary Reference Intakes for Vitamin C, Vitamin E, Selenium, and Carotenoids (2000), Dietary Reference Intakes for Thiamin, Riboflavin, Niacin, Vitamin B6, Folate, Vitamin B12, Pantothenic Acid, Biotin, and Choline (1998), Dietary Reference Intakes for Calcium, Phosphorous, Magnesium, Vitamin D, and Fluoride (1997, Dietary Reference Intakes for Vitamin A, Vitamin K, Arsenic, Boron, Chromium, Copper, Iodine, Iron, Manganese, Molybdenum, Nickel, Silicon, Vanadium, and Zinc(2001).
(Food and Nutrition Bord, National Academy of Sciences, National Research Council: RDA, ed 10, Washington, D.C. 1989, National Academy Press
Makronutrijenti
Proteini

Proteini su nužni za obnovu tkiva i za rast. Potrebe za proteinima povišene su u vrijeme intenzivnog rasta, te su potrebe dojenčadi po kilogramu tjelesne mase više od potreba odrasle osobe ili starijeg djeteta. Preporuke se temelje na sastavu majčinog mlijeka uz pretpostavku da je iskorištenje, odn. apsorpcija 100%.
Preporučeni unos proteina iznosi:
1,9 g /100 kcal dojenačke formule za dojenčad o 0 - 4 mjeseca
1,7 g /100 kcal dojenačke formule za dojenčad o 4 - 12 mjeseci
1,4 g /100 kcal dojenačke formule za dojenčad o 12 - 36 mjeseci
Potrebe za esencijalnim aminokiselinama jednake su kod dojenčadi i kod odraslih, no smatra se da je histidin esencijalna aminokiselina za dojenčad. Tirozin, cistin i taurin smatraju se esencijalnima za nedonoščad.

Uzroci nedovoljnog unosa proteina:

- pretjerano razrjeđenje formule
- nastavak terapije diareje
- striktni vegetarijanski način prehrane
- višestruke alergije na hranu
- siromaštvo
Lipidi

Preporučeni dnevni unos masti za dojenčad je minimalno 3,3 g / 100 kcal i maksimalno 6,5 g / 100 kcal, a masti trebaju činiti 30 - 54 % kcal ukupnog energetskog unosa. Ova količina masti prisutna je u majčinom mlijeku. Ukoliko se za prehranu dojenčadi koristi mlijeko s niskim udjelom masti, može doći do nedovoljnog energetskog unosa. Ako se nedovoljni energetski unos pokuša korigirati povišenjem unesenog volumena mlijeka dolazi do povišenog unosa proteina, kalcija i fosfora što rezultira opterećenjem bubrega i posljedičnom dehidracijom.
Linolna kiselina potrebna je za rast i integritet kože, a treba osiguravati 3 % ukupnih kilokalorija ili 0,5 - 1,0 g/kg dnevno. U prehranu treba biti uključena i mala količina ?-linolenske kiseline, prekursora omega 3 masnih kiselina - dokozaheksaenske (DHA) i eikozapentaenske (EPA).

Linolna kiselina čini 5 % ukupnih kilokalorija u majčinom mlijeku, dok je u dojenačkim formulama zastupljena 10%.
Ugljikohidrati
Ugljikohidrati trebaju osiguravati 30 - 60 % energetskog unosa dojančadi. 37 % energije u majčinom mlijeku čini ugljikohidrat laktoza, dok su u dojenačkim formulama ugljikohidrati zastupljeni 40 - 50 % u obliku laktoze ili drugih ugljikohidrata.
Dozvoljeni ugljikohidrati u dojenačkim formulama su: laktoza, maltoza, saharoza, maltodekstrin, glukozni sirup i škrob.