Prehrana bogata vlaknima može utjecati na razvoj COVID-19 bolesti

Oko 50% bolesnika s COVID-19 infekcijom ima probavne simptome poput dijareje, povraćanja i bolova u trbuhu, a simptomi se otkrivaju u 17,6% teških slučajeva. To je dijelom povezano s ulaskom virusa u crijevne stanice, što rezultira promjenama njihovih normalnih funkcija. Uz to, nedavne studije ukazuju na velike promjene u sastavu crijevne mikrobiote pacijenata s COVID-om, uključujući smanjenje broja bakterija koje luče kratkolančane masne kiseline (SCFA, engl. Short-Chain Fatty Acids). Dakle, postoje dokazi kako je COVID-19 infekcija u crijevima povezana s promjenama u sastavu mikrobiote, uključujući smanjenje broja bakterija koje proizvode SCFA. Međutim, u prethodnim ispitivanjima nije se razmatralo je li navedeni učinak na sintezu SCFA relevantan za tijek bolesti.

U ovoj studiji, znanstvenici su prikupili uzorke tkiva debelog crijeva 11 pacijenata kojima nije dijagnosticirana COVID-19 infekcija. Također su testirali epitelne stanice koje oblažu crijeva i u bliskom su kontaktu s crijevnom mikrobiotom. Potom su uzorke tkiva i stanica zarazili SARS-CoV-2 virusom u laboratoriju. Tkiva i stanice tretirane su smjesom acetata, propionata i butirata, spojeva koje proizvode bakterije crijevne mikrobiote metaboliziranjem SCFA iz prehrambenih vlakana.

Tretman nije promijenio virusno opterećenje u biopsijama ili stanicama debelog crijeva, niti je došlo do promjena u propusnosti i cjelovitosti staničnih stijenki. To ne isključuje mogućnost značajnog djelovanja SCFA na infekciju SARS-CoV-2 virusom. Antivirusni učinci mogu ovisiti o interakciji s drugim stanicama u organizmu. Ostali testovi koji su uključivali netretirane zaražene uzorke biopsije pokazali su povećanje ekspresije gena DDX58, koji kodira za važan virusni receptor, te interferona-beta (IFN-beta), proupalne molekule koja sudjeluje u oluji citokina povezanoj s teškim slučajevima COVID-19 bolesti.

Rezultati nedavno provedene promatračke studije otkrili su povezanost između sastava mikrobiote crijeva te razine citokina i upalnih markera u bolesnika s COVIDom-19.

Istraživači zaključuju kako je sastav mikrobiote crijeva uključen u ozbiljnost COVID-19 bolesti, vjerojatno modulirajući imunosni odgovor domaćina. Također, smatraju kako bi neravnoteža sastava crijevne mikrobiote nakon završetka bolesti mogla pridonijeti trajnim simptomima COVIDa-19. Zato ističu potrebu za razumijevanjem načina na koji su crijevni mikroorganizmi uključeni u upalne procese i COVID-19 bolest. Nadalje, naglašavaju kako crijevne bakterije proizvode mnoge korisne spojeve te aktiviraju vitamin A iz hrane koji pomaže u regulaciji imunosnog sustava. Umjesto uzimanja dodataka prehrani, stručnjaci ističu kako je najbolji način za povećanje raznolikosti sastava crijevne mikrobiote konzumacija široke palete biljnih namirnica bogatih vlaknima, koje čine temelj mediteranske prehrane.