Prema novom istraživanju, uobičajeni dodaci prehrani za sportaše nisu učinkovitiji u postizanju oporavka od prehrane bogate ugljikohidratima.
U aktualnoj studiji sa Sveučilišta u Montani znanstvenici su pokušali utvrditi učinak različitih izvora ugljikohidrata na obnavljanje glikogena i naknadne vježbe u oba spola. Nadaju se kako će dobiveni rezultati, objavljeni u časopisu European Journal of Applied Physiology, pomoći sportašima u boljem informiranju o načinima obnavljanja zaliha glikogena. Također, ističu kako su žene slabo zastupljene u studijama i uobičajeno je proučavati isključivo muške sportaše, a zatim dati nespecifične preporuke, što je pogrešno.
Proučavao se oporavak mišića kod muških i ženskih rekreativnih sportaša koji su konzumirali proizvode od krumpira ili uzimali dodatke prehrani za sportaše. U studiji je sudjelovalo 8 muškaraca i 8 žena, a ispitivanje je uključivalo 90 minuta intenzivnog bicikliranja, nakon čega je slijedilo razdoblje odmora, oporavka i ponovnog punjenja zaliha glikogena. Potom je slijedila 20-kilometarska utrka s ciljem ostvarivanja što boljeg prolaznog vremena.
Ugljikohidrate je trebalo unijeti putem dodataka prehrani ili proizvoda na bazi krumpira, na početku te dva sata nakon vježbanja. Tijekom razdoblja oporavka provedena je biopsija mišića te su uzeti uzorci krvi, a zatim je ispitivanje završeno 20-kilometarskom utrkom. Znanstvenici nisu otkrili razliku u rezultatima između spolova ili stopi obnavljanja zaliha glikogena, a način prehrane nije pokazao utjecaj na izvedbu 20-kilometarske utrke.
Znanstvenici su zaključili kako sve dok se tijekom oporavka osigurava odgovarajuća količina ugljikohidrata (1,6 g ugljikohidrata po kilogramu tjelesne mase), izvor makronutrijenata za muškarce i žene može biti raznolik i ne mora biti ograničen na dodatke prehrani za sportaše.
Raznolikost izvora ugljikohidrata tijekom oporavka može olakšati unos preporučene količine istih, pridonoseći održivom načinu prehrane pojedinca za oporavak mišića. Ujednačenost i fleksibilnost ovih preporuka pojednostavljuju i potencijalno smanjuju troškove planova prehrane za razdoblje oporavka, što bi moglo biti posebno važno za rekreativne sportaše koji znaju biti vrlo podložni komercijalnom marketingu.
Raspravljajući o nedostatku razlike u rezultatima kod muškaraca i žena, u izvješću se navodi kako bi potrošači trebali biti oprezni kod marketinških poruka specifičnih s obzirom na spol za proizvode koji doprinose oporavku mišića. Međutim, autori također navode kako postoji nekoliko ograničenja studije. Primjerice, nisu uzeli u obzir potrebe za proteinima, mastima, mikronutrijentima ili određenim aminokiselinama koje se mogu razlikovati s obzirom na spol. Također, sportaši su sudjelovali u ispitivanju dok su bili u stanju gladovanja, a inače obično treniraju i natječu se u stanju sitosti. Iz tog razloga, postoji potreba za dodatnim istraživanjima u kojima će se primijeniti alternativne strategije u načinu prehrane sportaša.
