Prehrana bogata mastima negativno utječe na mentalno zdravlje

Rezultati ovog istraživanja podupiru sve veći broj dokaza koji povezuju kroničnu pretilost i dijabetes s Alzheimerovom bolešću, za koju se predviđa da će dosegnuti 100 milijuna slučajeva do 2050. godine.

Pretilost i dijabetes oštećuju središnji živčani sustav, pogoršavajući psihičke poremećaje i kognitivni pad. U ovoj studiji, istraživači su nasumično podvrgnuli miševe standardnoj prehrani ili prehrani s visokim udjelom masti tijekom 30 tjedana, počevši od osam tjedana starosti. Autori studije pratili su unos hrane, tjelesnu masu i razinu glukoze u krvi u različitim intervalima, uz testove tolerancije na glukozu i inzulin te kognitivnu disfunkciju.

U miševa koji su bili podvrgnuti prehrani s visokim udjelom masti uočen je porast tjelesne mase i razvoj inzulinske rezistencije.

Također, zabilježene su promjene u njihovom ponašanju, u usporedbi s miševima koji su bili podvrgnuti standardnoj prehrani. U genetski modificiranih miševa s Alzheimerovom bolešću zapažene su patološke promjene u mozgu i značajno pogoršanje kognitivnih sposobnosti dok su bili podvrgnuti prehrani s visokim udjelom masti. Naime, pretile osobe imaju oko 55% veći rizik od razvoja depresije, a dijabetes može udvostručiti taj rizik, tvrde stručnjaci.

Ova otkrića naglašavaju važnost rješavanja globalne epidemije pretilosti, ističu istraživači. Zaključuju kako kombinacija pretilosti, starosne dobi i dijabetesa vrlo vjerojatno može dovesti do pada kognitivnih sposobnosti, Alzheimerove bolesti i drugih poremećaja mentalnog zdravlja.

Izvor: University of South Australia